DONALD Trump izjavio je kako "obožava inflaciju" s kojom se suočava SAD, i to u trenutku kad su cijene u svibnju zabilježile najbrži rast u posljednje tri godine. Američki predsjednik komentirao je podatke Ureda za statistiku rada (BLS), koji pokazuju da su cijene prošlog mjeseca porasle za 4.2 posto u odnosu na lani, rekavši da su "brojke sjajne", piše BBC.

Utjecaj rata u Iranu

Ovaj porast, koji je uslijedio nakon travanjskih 3.8 posto, uglavnom je potaknut rastućim cijenama energenata zbog rata koji SAD i Izrael vode u Iranu. Srijeda je označila treći uzastopni mjesec rasta američkog Indeksa potrošačkih cijena (CPI), a kućanstva sve više osjećaju pritisak sukoba. Posljednji put inflacija je bila viša u travnju 2023., kada se SAD još borio s posljedicama energetskog šoka izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu.

Ukupni računi za energiju, uključujući plin i struju, u svibnju su bili gotovo za četvrtinu viši nego godinu dana ranije, pri čemu je benzin najviše pridonio tom povećanju.

Prema podacima automobilskog kluba AAA, prosječna cijena galona običnog benzina u SAD-u trenutačno iznosi 4.15 dolara, što je oštar skok u odnosu na 2.98 dolara, koliko je stajao 28. veljače, kada je predsjednik Trump pokrenuo napade na Iran.

Kao odgovor na napade, Iran je praktički zatvorio ključni pomorski put kroz Hormuški tjesnac, kojim se inače prevozi oko petine svjetske nafte i plina. Uz to, BLS je ukazao i na rastuće troškove zrakoplovnih karata, osobne i zdravstvene njege, rekreacije i komunikacija.

Trump: "Stvarno volim inflaciju"

Govoreći iz Bijele kuće, Trump je iznenadio izjavom: "Obožavam to. Brojke su sjajne. Znate što? Stvarno volim inflaciju." Predsjednik je ustvrdio i da su američke snage tijekom noćnih operacija desecima brodova uklonile milijune barela nafte iz Irana, što je pridonijelo blagom padu cijena nafte. Unatoč tome, globalna referentna cijena nafte, Brent, i dalje je znatno viša od predratnih razina.

Trump je obećao da će inflacija "pasti kao kamen" čim rat s Iranom završi. "Kada ovaj sukob završi... vidjet ćete da će se cijena nafte vratiti na prijašnje razine", rekao je novinarima. Prisjetio se putovanja u Iowu početkom godine, kada je, kako kaže, vidio da se benzin prodaje za 1.85 dolara po galonu, te dodao: "Vrlo brzo ćemo se vratiti na te razine."

Politički izazov uoči izbora

Rast cijena predstavlja velik izazov za predsjednika Trumpa i republikance uoči kongresnih izbora u studenome. Amerikanci bi na birališta mogli izaći pod pritiskom znatno viših troškova života, što je u suprotnosti s Trumpovim obećanjem iz kampanje 2024. da će smanjenje inflacije biti središnja točka njegove politike.

Trump je ranije izjavio da "ni najmanje" ne razmišlja o troškovima života s kojima se Amerikanci suočavaju, naglasivši: "Ne možemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje, to je najvažnije." Dodatnu zabrinutost unose procjene ekonomista koji upozoravaju da bi, čak i uz brzo rješenje rata, moglo potrajati do 2027. da se uspostavi normalan protok robe kroz Hormuški tjesnac.

Pritisak na Federalne rezerve

Visoka inflacija povećava vjerojatnost da će američke Federalne rezerve (Fed) podići kamatne stope kako bi obuzdale potrošnju, budući da je njihov dugoročni cilj inflacija od 2 posto. Odluka predstavlja i prvi veliki test za Kevina Warsha, novog guvernera Feda, koji će predsjedati sastankom o kamatnim stopama sljedećeg tjedna.

Prije Warshova imenovanja, Trump je višekratno pozivao njegova prethodnika, Jeromea Powella, da smanji stope. Ekonomisti očekuju da će stope zasad ostati na razini između 3.5 i 3.75 posto, no mišljenja su podijeljena.

Stephen Brown, glavni ekonomist za Sjevernu Ameriku u Capital Economicsu, smatra da sam svibanjski porast "nije bio dovoljno velik da pruži argumente" onima u Fedovom odboru koji se zalažu za podizanje stopa.

S druge strane, Isaac Stell, investicijski menadžer u tvrtki Wealth Club, kaže da je povećanje kamatnih stopa "najlogičniji zaključak koji proizlazi iz današnjih podataka i izvanrednog izvješća o zapošljavanju od prošlog tjedna".