NA BENZINSKIM postajama na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom, u četvrtak je zavladala nestašica goriva, potvrdili su svjedoci. Do nestašice je došlo nakon što je Ukrajina intenzivirala napade dronovima na opskrbne linije prema poluotoku. U napadima su oštećeni i mostovi u dijelu južne ukrajinske regije Herson koji je pod ruskom okupacijom, izjavio je guverner Vladimir Saldo, kojeg je postavila Moskva, piše Sky News.

Kaos na poluotoku

Svjedok iz Sevastopolja, najvećeg grada na Krimu, istaknuo je u četvrtak ozbiljnost nestašice goriva, navodeći da je većina lokalnih benzinskih postaja ostala bez zaliha te da se opskrba teško nosi i s režimom racionalizacije uvedenim posljednjih tjedana. U ljetovalištu Jevpatoriji, također na Krimu, drugi je svjedok rekao da se stvorio dugačak red ispred jedine benzinske postaje koja je još radila.

Ukrajina pojačava napade dronovima na opskrbne linije prema poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. godine. Lokalne vlasti uvele su racionalizaciju potrošnje goriva, a izvještava se i o nestašici nekih prehrambenih proizvoda.  Gorivo se na Krim uglavnom doprema cestom i željeznicom preko teritorija na sjeveru koje je Moskva zauzela 2022., no te su rute sve češće prekinute zbog napada dronovima.

Prije se gorivo dopremalo i baržama do naftnog terminala u Feodosiji, ali ta je opskrba prekinuta nakon ukrajinskog napada na terminal u travnju. U međuvremenu je moskovski guverner Sevastopolja izjavio da su ukrajinski dronovi tijekom noći prouzročili manju štetu, pri čemu su 33 bespilotne letjelice oborene.

Napadi i rusko napredovanje

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da su njegove snage zauzele selo Rozkišne u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, kao i Okrimivku u susjednoj regiji Harkiv. S druge strane, Kijev je tijekom noći izveo napade na južnu Rusiju, priopćile su vlasti.

U napadima je nastala šteta, uključujući požar u rafineriji nafte Afipski, koji je u međuvremenu ugašen. Guverner susjedne republike Adigeje također je izvijestio o šteti na civilnoj infrastrukturi diljem regije.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je u četvrtak da je nuklearna elektrana Zaporižja na jugoistoku Ukrajine ostala bez cjelokupnog vanjskog napajanja električnom energijom nakon noćnog napada na trafostanicu.

Diplomatske inicijative

Ovi događaji odvijaju se u trenutku kada je talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila kako bi europski saveznici Ukrajine trebali imenovati jednog predstavnika za pregovore s Moskvom o završetku rata, ustvrdivši da manje skupine država ne mogu predstavljati cijeli blok.

"Odavno smatram da je potrebno imenovati jednu mjerodavnu osobu, koja bi imala povjerenje i mandat svih država članica Europske unije da predstavlja Europu", rekla je uoči summita EU-a i sastanka čelnika G7 koji se održavaju sljedeći tjedan u Francuskoj.

Dodala je kako napori za postizanje mira u Ukrajini zahtijevaju i jaču koordinaciju između Europe i SAD-a, napominjući da je to "ne uvijek lak, ali nužan izazov".

Njezini stavovi podudaraju se sa stavovima poljskog premijera Donalda Tuska, koji je ovog tjedna istaknuo da njegova zemlja nije sudjelovala u razgovorima s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u Londonu te najavio da će se uskoro održati novi sastanak o Ukrajini na kojem će sudjelovati i Varšava i Rim.

U Moskvi se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin u četvrtak sastao s veleposlanicima Francuske, Njemačke i Britanije te im poručio da njihove zemlje provode "destruktivnu politiku" prema ratu u Ukrajini. Francuski veleposlanik Nicolas de Riviere rekao je novinarima ispred ministarstva da je trojac imao "dobar razgovor" s Galuzinom te da će kasnije objaviti priopćenje.

Nacrti mirovnog plana

Čelnici Francuske, Njemačke i Britanije - koji predvode neformalni sigurnosni savez E3 i jedan su od glavnih izvora međunarodne potpore Ukrajini - sastali su se s predsjednikom Zelenskim prošle nedjelje u Londonu, gdje su podržali njegov poziv na prekid vatre.

Na sastanku u Downing Streetu četvorica su se složila da bi trenutačna linija dodira između ruskih i ukrajinskih snaga trebala biti polazišna točka za pregovore.

Zaključili su da bi Ukrajina trebala dobiti pravno obvezujuća sigurnosna jamstva, uključujući raspoređivanje multinacionalnih snaga, te da bi zamrznuta ruska financijska imovina trebala ostati blokirana sve dok Moskva ne nadoknadi Ukrajini štetu nastalu u borbama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje ustraje na svom tvrdom stavu o ratu. Ipak, prošlog je tjedna dao naslutiti da bi prijedlozi američkog predsjednika Donalda Trumpa za mir mogli pomoći u okončanju sukoba.