KAD SE U Hrvatskoj govori o američkoj politici, izraz "državni tajnik" može biti pomalo zbunjujući. U našem sustavu državni tajnik nije ministar, dok je američki Secretary of State jedan od najvažnijih članova predsjednikove administracije i zapravo američki ministar vanjskih poslova.

Objašnjenje neobičnog naziva treba tražiti na samom početku američke države. Upravo je 15. rujna 1789. predsjednik George Washington potpisao zakon kojim je dotadašnji Department of Foreign Affairs dobio novo ime, Department of State. S njim se promijenio i naziv njegova čelnika u Secretary of State.

Prvo se doista zvao ministarstvom vanjskih poslova

Priča zapravo počinje nekoliko mjeseci ranije. Novi američki Ustav stupio je na snagu, Washington je postao prvi predsjednik, a trebalo je izgraditi institucije potpuno nove savezne države.

Kongres je 27. srpnja 1789. osnovao Department of Foreign Affairs, odnosno resor vanjskih poslova. Bio je to prvi savezni izvršni resor stvoren prema novom Ustavu, a zadatak mu je bio prilično sličan onome što danas očekujemo od ministarstva vanjskih poslova, vođenje diplomatskih odnosa i komunikaciju s američkim predstavnicima u inozemstvu te stranim diplomatima.

Da je sve ostalo na tome, osoba zadužena za američku diplomaciju možda bi se i danas zvala Secretary of Foreign Affairs. No Kongres je novoj instituciji ubrzo odlučio dati još posla.

Nisu mu dali samo vanjsku politiku

Washington je 15. rujna potpisao novi zakon kojim su resoru dodijeljene važne unutarnje državne zadaće. Trebao je, među ostalim, čuvati i objavljivati savezne zakone, voditi određene službene evidencije i brinuti se za Veliki pečat Sjedinjenih Država.

U njegovu nadležnost stigli su i važni dokumenti naslijeđeni od Kontinentalnog kongresa, uključujući Deklaraciju neovisnosti i Ustav. Budući da institucija više nije vodila isključivo vanjske poslove, naziv Department of Foreign Affairs više nije odgovarao stvarnom opsegu njezina rada. Postala je Department of State, a njezin čelnik Secretary of State.

U idućim desetljećima State Department imao je još neke poslove koji danas djeluju potpuno nepovezano s diplomacijom. U različitim razdobljima među njegovim su zadaćama bili patenti, autorska prava, objavljivanje rezultata popisa stanovništva, poslovi povezani s kovnicom novca, pa čak i imigracija. Većina tih ovlasti poslije je prebačena drugim institucijama.

Prvi državni tajnik bio je Thomas Jefferson

Washington je za prvog državnog tajnika izabrao Thomasa Jeffersona, autora Deklaracije neovisnosti i budućeg trećeg predsjednika SAD-a. Jefferson je tada bio američki predstavnik u Francuskoj pa je dužnost stvarno preuzeo tek 22. ožujka 1790. godine.

State Department tada nije ni približno izgledao poput goleme diplomatske institucije kakva je danas. Godine 1790. imao je glavnog činovnika, još samo trojicu činovnika i glasnika, dok je mlada država imala tek nekoliko diplomatskih predstavništava.

Ipak, položaj državnog tajnika vrlo je brzo dobio golemo političko značenje. Četvorica od prvih šest ljudi koji su obnašali tu funkciju, Jefferson, James Madison, James Monroe i John Quincy Adams, poslije su postali predsjednici SAD-a.

Zašto ga onda jednostavno ne zovemo ministrom?

U hrvatskom tekstu sasvim je razumljivo funkciju opisati kao američkog ministra vanjskih poslova, ali službeni prijevod Secretary of State glasi državni tajnik. To nije samo američka neobičnost u nazivlju, nego povijesni ostatak vremena kada je State Department doista imao znatno širi skup državnih poslova.

Većina tih domaćih ovlasti odavno je nestala, dok je vanjska politika postala njegova uvjerljivo najvažnija zadaća. Ime je, međutim, preživjelo više od dva stoljeća.

Zato američki predsjednik danas nema "ministra vanjskih poslova" po nazivu, premda njegov državni tajnik u praksi obavlja upravo tu ulogu.