NEVENKA Lastrić-Đurić, v.d. predsjednice zagrebačkog HSLS-a i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, reagirala je na najavljeni štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga poručivši da građanima odmah treba konkretan plan funkcioniranja grada.

Istodobno je otvorila pitanje dugoročnog preustroja gradskog prijevoza, odnosno uključivanja dodatnih, pa i privatnih prijevoznika uz zajedničku kartu, gradski nadzor i jasno propisane obveze prema putnicima.

"Ne preuzimamo ulogu arbitra između sindikata i Grada niti procjenjujemo opravdanost njihovih zahtjeva i ponuda. Pravo na štrajk poštujemo kao zakonom zajamčeno pravo. Naše je pitanje što će biti sa stotinama tisuća ljudi koji ovise o javnom prijevozu. Odgovornost gradske vlasti za funkcioniranje Zagreba postoji i kada dogovor s radnicima izostane", poručila je Lastrić-Đurić.

"Građani trebaju znati kako će grad funkcionirati"

Smatra da se odgovor gradske vlasti ne može svesti na priznavanje prava na štrajk i poruku da dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni.

"Zdravstveni djelatnici moraju preuzeti smjene, pacijenti stići na preglede, djeca na nastavu, a zaposlenici na posao. Nemaju svi automobil, niti si mogu priuštiti taksi. Dodatna vozila na cestama otežavaju kretanje i onima koji ZET inače ne koriste. Govorimo o temeljnoj infrastrukturi glavnoga grada, čiji se zastoj prelijeva na gospodarstvo, ustanove i svakodnevni život. Građani trebaju znati kako će grad funkcionirati", rekla je.

Lastrić-Đurić pritom smatra da rasprava mora obuhvatiti i način na koji se upravlja gradskim poduzećima.

"Vrijeme je da se Zagreb odmakne od modela koji je Milan Bandić politički zabetonirao. Holding je u tom modelu, prema našoj ocjeni, služio i kao rezervoar političkog utjecaja, kadroviranja i održavanja biračke baze. Promjena gradonačelnika nije dovoljna ako se ne preispituje način upravljanja sustavom. Od Tomaševića očekujemo da otvori pitanje može li Zagreb svoje javne usluge organizirati bolje", poručila je.

Naglasila je da se ta kritika odnosi na političko upravljanje, a ne na zaposlenike koji svakodnevno obavljaju nužne poslove.

"Grad je istodobno vlasnik prijevoznika, organizator usluge i politički akter u sukobu koji pratimo. Kada pregovori zapnu, posljedice dolaze na stanice, u prometne gužve i kućne budžete. Cijenu plaćaju građani. Zato gradski monopol ne smije biti model koji prihvaćamo bez propitivanja", smatra Lastrić-Đurić.

HSLS predlaže ulazak dodatnih prijevoznika

HSLS zagovara model u kojem bi Grad i dalje određivao mrežu linija, cijene karata, učestalost polazaka i standarde dostupnosti, dok bi uz ZET dio prijevoza mogli obavljati i drugi kvalificirani operateri.

Putnici bi pritom koristili zajedničku kartu i jedinstveni sustav informiranja.

"Temeljna vrijednost konkurencije jest postojanje alternative. Ako jedan operater obustavi rad, drugi koji nisu obuhvaćeni obustavom mogu nastaviti voziti svoje linije. Dodatni kapaciteti ne nastaju preko noći, nego se planiraju i ugovaraju unaprijed. Upravo zato takav sustav treba razvijati prije krize", rekla je.

Dodala je da bi HSLS ozbiljno razmotrio i postupno otvaranje dijela autobusnog prijevoza i usluga čistoće konkurenciji.

"Kao liberali vjerujemo u poduzetništvo, konkurenciju i odgovorno upravljanje javnim novcem. Više prijevoznika znači i više mogućih poslodavaca za vozače. Operateri bi se natjecali za ugovore, ali i za kvalitetne radnike", poručila je.

Kao primjere navodi Stockholm, Kopenhagen i Helsinki

Lastrić-Đurić kao primjere navodi Stockholm, Kopenhagen i Helsinki, gradove u kojima javne vlasti planiraju i nadziru prijevoz, dok dio usluge obavljaju ugovoreni operateri.

U Stockholmu regionalna uprava planira, naručuje i nadzire prijevoz koji obavljaju ugovoreni prijevoznici. Na području Kopenhagena Movia ugovara autobusne usluge s privatnim operaterima, dok u Helsinkiju javno tijelo HSL organizira mrežu, određuje cijene karata i kupuje usluge od različitih prijevoznika.

Lastrić-Đurić pritom navodi i primjer natječaja HSL-a iz svibnja ove godine za šest autobusnih linija, za koji je procijenjeno smanjenje troškova od 6.7 posto u odnosu na postojeće stanje. Početak prometovanja predviđen je za kolovoz 2027., a oko 92 posto ugovorenog prometa trebalo bi se obavljati električnim autobusima.

"Moramo izaći iz socijalističkog načina razmišljanja prema kojem javna usluga nužno mora biti zatvorena u jednu javnu tvrtku. Socijalna odgovornost znači osigurati dostupan i pouzdan prijevoz, posebno ljudima koji nemaju drugu mogućnost", poručila je.

Dodala je da uključivanje dodatnih operatera nije jamstvo da štrajkova neće biti. Kao primjer navela je Helsinki, gdje je tijekom štrajka u veljači 2024. stao velik dio javnog prijevoza, ali su operateri koji nisu bili obuhvaćeni štrajkom nastavili voziti dio autobusnih linija.

"Zagreb mora imati alternativu"

Za neposrednu situaciju Lastrić-Đurić traži pravodobnu objavu dostupnih linija i polazaka, koordinaciju s drugim prijevoznicima o mogućim dodatnim kapacitetima te plan za ublažavanje prometnih gužvi.

"Građanima sada treba operativan plan. Zagrebu dugoročno treba spremnost da preispita postojeći model i otvori prostor novim rješenjima. Uspjeh gradske vlasti mjeri se kvalitetom usluge koju građani dobivaju. Zagreb mora imati alternativu", zaključila je.

Štrajk počinje u ponedjeljak u 3:30

Štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga najavljen je za ponedjeljak, 28. rujna, s početkom u 3:30 sati, nakon što nisu uspjeli pregovori o novim kolektivnim ugovorima ni postupci mirenja.

Sindikati tvrde da traže veće plaće, korekcije koeficijenata, veću naknadu za prijevoz i druga materijalna prava. Najavili su da bi štrajk mogao trajati više dana, odnosno do postizanja dogovora.

Uprave Zagrebačkog holdinga i ZET-a jučer su održale još jedan sastanak sa sindikatima, ali dogovor nije postignut. Iz uprava su nakon sastanka poručili da su sindikati postavili proširene zahtjeve u odnosu na one iz postupka mirenja te da ih nisu mogli prihvatiti.

Sindikati su, s druge strane, tvrdili da nisu dobili ponudu zbog koje bi odustali od štrajka.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević ranije je sindikalne zahtjeve ocijenio nerealnima te poručio da dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni. Upozorio je i na velike prometne gužve i moguće probleme u funkcioniranju grada.

Tijekom štrajka trebali bi se obavljati nužni poslovi, među ostalim prijevoz osoba s invaliditetom, ukopi te dio odvoza otpada za bolnice, vrtiće i druge ustanove, dok puni opseg poslova koji će se obavljati za vrijeme štrajka još nije u potpunosti usuglašen.