GRAD Zagreb ponovno se oglasio uoči sutrašnjeg štrajka radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga. U priopćenju koje je poslala glasnogovornica Grada Dinka Živalj upozoravaju da sindikati kreću u štrajk iako još nije utvrđeno koji se nužni javni poslovi moraju obavljati tijekom njegove provedbe.

Posebno ističu da su sindikati ZET-a predložili da tijekom štrajka radi samo 48 radnika, odnosno 1.4 posto ukupnog broja operativnih zaposlenika.

"Neodgovorno je prema građanima"

Iz Grada podsjećaju da je gradonačelnik Tomislav Tomašević u današnjoj izjavi govorio o važnosti osiguravanja minimalne razine javnih usluga kada štrajkaju poduzeća koja obavljaju vitalne funkcije za grad.

"U oba su poduzeća sukladno članku 214. Zakona o radu pokrenute arbitraže za utvrđivanje nužnih poslova, i stoga je neodgovorno i nekorektno pokretati štrajk dok se ti nužni poslovi ne odrede", poručuju iz Grada.

Grad iznio konkretne brojke o zahtjevima sindikata

Prema navodima Grada, Uprava ZET-a predložila je sindikatima da za vrijeme štrajka radi oko 40 posto radnika. Sindikati su, međutim, u petak, 25. rujna, posljednjeg dana roka prije pokretanja arbitraže, ponudili da tijekom štrajka radi njih samo 48.

ZET zapošljava 1905 vozača i 1509 ostalih operativnih radnika, odnosno ukupno 3414 zaposlenika u tim kategorijama. To znači da bi, prema sindikalnom prijedlogu koji je iznio Grad, nužne poslove obavljalo svega 1,4 posto radnika. "Smatramo da ta činjenica sama za sebe govori o razini odgovornosti sindikata u postupanju u ovim pregovorima", navode iz Grada.

Pozivaju se na primjere Madrida i Barcelone

Iz Grada su naveli i primjere europskih gradova u kojima je tijekom štrajkova javnog prijevoza bio određen minimalni opseg usluga. Tako je, prema njihovim navodima, tijekom štrajka javnog prijevoznika u Madridu 2024. godine u jutarnjim vršnim satima, od 6 do 9:30, funkcioniralo 75 posto javnog prijevoza, a izvan tog razdoblja 50 posto.

U Barceloni je tijekom štrajka 2022. godine prometovalo 40 posto autobusa za vrijeme najvećeg prometnog opterećenja. U oba slučaja, ističu iz Grada, minimalni opseg javnih usluga bio je utvrđen formalnom pravnom odlukom koja je bila obvezujuća za sindikate.

Zbog toga ponovno poručuju da smatraju neodgovornim pokretanje štrajka prije završetka arbitraže i određivanja poslova koji se moraju obavljati kako bi se građanima osigurala minimalna razina javnih usluga.