SABORSKI zastupnik Mosta Zvonimir Troskot izjavio je da nova uhićenja i širenje istrage o ilegalnom gospodarenju otpadom potvrđuju upozorenja koja njegova stranka iznosi posljednjih 18 mjeseci. Od nadležnih institucija zatražio je provjeru uloge tvrtke KEMIS-Termoclean u tokovima otpada i posebno upozorio na problem azbestnog otpada.

"Kada smo izlazili s tim informacijama, proglašavali su nas ludima, govorili da širimo histeriju i paniku. Danas se istraga širi upravo prema ljudima i tvrtkama na koje smo upozoravali. Zato pitamo Andreja Plenkovića: tko sada širi paniku i histeriju ako se ono o čemu govorimo mjesecima danas potvrđuje kroz postupanje institucija?", rekao je Troskot.

Podsjetio je da je premijer slučaj ilegalnog otpada u Gospiću nazvao lokaliziranim kriminalnim slučajem, no Troskot smatra da razmjeri istrage pokazuju potrebu za ispitivanjem znatno šireg kruga osoba, tvrtki i institucija.

"Ovo nije mali lokalni kriminalni problem. Govorimo o ozbiljnom organiziranom kriminalu i cijelom sustavu gospodarenja otpadom koji treba istražiti od početka do kraja. Treba utvrditi tko je dovozio otpad, tko ga je preuzimao, tko ga je analizirao, tko je izdavao dokumentaciju i tko je sve to kontrolirao", poručio je.

Proširenje istrage na laboratorije i KEMIS-Termoclean

Troskot je ponovno otvorio pitanje laboratorijskih analiza otpada. Zatražio je da se utvrdi jesu li u pojedinim slučajevima mijenjani rezultati ili parametri kako bi se opasne vrste otpada prikazale kao neopasne.

"Ako se utvrdi da su se laboratorijski nalazi prilagođavali kako bi se opasan otpad prikazao kao neopasan, onda je to ključni dio cijelog lanca. Zato se istraga ne smije zaustaviti samo na prijevoznicima ili nekoliko tvrtki, nego mora obuhvatiti i laboratorije te sve komunikacije povezane s analizama otpada", rekao je.

Posebno je izdvojio tvrtku KEMIS-Termoclean i naveo da se ona pojavljuje u procesu zbrinjavanja otpada, kao i u dokumentima vezanim uz USKOK-ovu istragu, a istodobno i u kontekstu sanacije.

"Mi ne tvrdimo da je KEMIS-Termoclean počinio kazneno djelo. To danas jasno govorimo. Ali nakon svega što smo doživjeli u Gospiću, institucije imaju obvezu provjeriti svakog aktera koji se pojavljuje u lancu. Ako se netko pojavljuje u dokumentaciji vezanoj uz predaju otpada kompanijama povezanim s uhićenim Šincekom, a zatim i u poslovima sanacije, onda javnost ima pravo znati što se s tim otpadom događalo i gdje je završavao", istaknuo je Troskot.

Upozorio je da su KEMIS-Termoclean, CE-ZA-R i Željko Teufel prisutni u Hrvatskoj gospodarskoj komori, unutar udruženja za sirovine na koje je Most već upozoravao. Smatra da je to važno za daljnje istražne radnje.

"Zanima nas hoće li proširenje istražnih radnji ići i prema KEMIS-Termocleanu, upravo zbog činjenice da su među njegovim najvećim dobavljačima otpada MUP, MORH i Ministarstvo zaštite okoliša. Smatramo da je to ozbiljno pitanje koje treba provjeriti i zato očekujemo da DORH i USKOK utvrde cijeli lanac i što se s tim otpadom događalo", rekao je Troskot.

Postavio je i pitanje odnosa između tvrtki koje su sudjelovale u gospodarenju otpadom i poslova sanacije koje financira država. "Kako je moguće da se tvrtke koje se pojavljuju u lancu otpada poslije pojavljuju u poslovima sanacije tog istog otpada? I tko će sve to na kraju platiti? Građani Republike Hrvatske ili oni koji su onečišćenje prouzročili? Trošak sanacije mora se regresno naplatiti onečišćivačima, a ne poreznim obveznicima", rekao je.

Problem azbestnog otpada

Troskot je posebnu pozornost posvetio azbestu. Upozorio je da se pitanje velikih količina azbestnog otpada ne smije otvoriti tek nakon pojave novog ekološkog problema, već institucije moraju unaprijed pratiti njegovo porijeklo, putove transporta i konačno odredište.

"Kod azbesta je ključno utvrditi koja je tranzitna, a koja krajnja destinacija. Danas signaliziramo problem prije nego što se dogodi. Ne tvrdimo da su velike količine azbestnog otpada već završile u Hrvatskoj, jer za to nemamo podatak. Upravo zato tražimo od institucija da sada provjere tokove i spriječe da nam se ponovi scenarij kakav smo već imali s drugim vrstama opasnog otpada", rekao je Troskot.

Naveo je da je KEMIS-Termoclean na svojim slovenskim internetskim stranicama promovirao sanaciju azbestnih ploča. "Ne želimo se dovesti u situaciju da se europske količine azbesta saniraju tako da se potencijalno odlože u Hrvatskoj. To je opasnost na koju upozoravamo. U Austriji su u kamenolomima pronađene velike količine materijala kontaminiranog azbestnim vlaknima i zato se postavlja pitanje gdje će taj materijal završiti i može li preko Slovenije doći do Hrvatske. Azbest se ne reciklira, a i sami znamo kako stojimo s recikliranjem. Recikliramo oko 30 posto otpada, dok se ostatak uglavnom odlaže, poput Jakuševca i drugih odlagališta. Zato postoji velika opasnost da nam se na takav način u Hrvatskoj odlože i velike količine azbesta. Upravo to želimo spriječiti", poručio je.

Zakašnjela reakcija i politička odgovornost

Troskot je najavio da će o svojim saznanjima i upozorenjima obavijestiti Vladu, predsjednika Republike, Sigurnosno-obavještajnu agenciju, DORH, Državni inspektorat te nadležne institucije Slovenije i Bosne i Hercegovine. "Ponašat ćemo se kao odgovorni susjedi. Upozorit ćemo hrvatske, slovenske i bosanskohercegovačke institucije da prate što se događa s azbestnim otpadom. Nakon svega što smo vidjeli u Gospiću, više nitko nema pravo reći da nije znao", poručio je.

Pozdravio je današnje postupanje DORH-a, USKOK-a i drugih institucija, ali je naglasio kako smatra da je reakcija morala uslijediti znatno ranije.

"Ljudi na koje smo upozoravali trebali su biti predmet interesa institucija još krajem 2024. godine. Izgubili smo gotovo dvije godine. Za to vrijeme otpad je ostao u zemlji, opasnost za podzemne vode nije nestala, a građani su živjeli uz posljedice. Pozdravljamo što se stvari danas pokreću, ali to ne briše pitanje zašto se nije reagiralo prije", rekao je.

Na kraju je ponovno zatražio da se istraga ne zaustavi na pojedincima, nego da obuhvati i političke odluke, zakonske izmjene i odgovornost državnih institucija. "Treba utvrditi tko je donosio odluke, tko je mijenjao zakone, tko je s kim komunicirao i tko je znao što se događa. Ako želimo spriječiti novi Gospić, nije dovoljno uhititi nekoliko ljudi. Mora se razbiti cijeli sustav koji je omogućio da se ovo dogodi", zaključio je Troskot.