EU uveo dosad najveće sankcije Rusiji. Trump bijesan na Zelenskog, dao ultimatum
AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o energetskom primirju, odnosno prekidu međusobnih napada na energetsku infrastrukturu. "Od ovog trenutka na snazi je energetsko primirje u ratu između Rusije i Ukrajine. Obje strane su pristale. Nemojte ga prekršiti", poručio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Međutim, Moskva zasad nije službeno potvrdila da je pristala na takav dogovor.
Trumpova objava iznenadila je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je poručio da Ukrajina podržava energetsko primirje, ali da očekuje detalje s američke strane. Zelenski je naglasio da je Kijev spreman obustaviti napade na ruska energetska postrojenja pod uvjetom da Rusija učini isto.
Unatoč Trumpovoj objavi, ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu nastavili su se. Zelenski je izvijestio o novim napadima, među kojima je i napad na energetsko postrojenje u Harkivu. Nastavak napada i izostanak službene ruske potvrde otvorili su pitanje postoji li dogovor o primirju i kada bi se on uopće trebao početi primjenjivati.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je za objavu Donalda Trumpa o energetskom primirju saznao iz medija, a ne službenim kanalima. Poručio je da ga je ta vijest iznenadila. "Ne, nismo znali za to. I mi smo iz medija saznali da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država osigurao energetsko primirje", rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik također je iznio svoje pretpostavke o tome kako je dogovor postignut. Smatra da je Trumpov tim vjerojatno komunicirao izravno s ruskom stranom. "Pomislio sam da je njegov tim možda stupio u kontakt s Rusima. Vjerujem da su oni u stalnom kontaktu u određenom formatu", zaključio je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev čeka konkretne detalje razgovora između Sjedinjenih Država i Rusije, koji su uslijedili nakon nekoliko krugova mirovnih pregovora. U svom obraćanju ocijenio je da bi prekid vatre u energetskom sektoru mogao biti "veliki korak" prema kraju rata, ali samo pod uvjetom da američki predsjednik Trump osigura da se ruski predsjednik Putin pridržava dogovora.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je 9. listopada plan za uvoz ruskog dizela, čime su privremeno suspendirane američke sankcije na uvoz energenata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je taj potez i nazvao ga "poklonom" Vladimiru Putinu.
Pravi značaj ovog dogovora, međutim, nije u količinama goriva, nego u njegovim posljedicama za rat i događaje koji će uslijediti.
Reakcije iz Moskve
Ruski mediji o sporazumu pišu s optimizmom i procjenjuju da njegove implikacije nadilaze puku trgovinu. Provladina Rossiyskaya Gazeta ocjenjuje da sporazum i Trumpove izjave "mogu biti važan signal". U listu se navodi kako bi Trumpova administracija ukrajinske napade na rusku naftnu infrastrukturu sada mogla smatrati napadima na sam dogovor.
Drugim riječima, u Moskvi vjeruju da su pronašli način da zaustave ukrajinske napade na svoja naftna postrojenja i istovremeno pojačaju američki pritisak na Kijev.
Tabloid Moskovsky Komsomolets izražava nadu da će dogovor o dizelu dovesti do smanjenja američke podrške Ukrajini. List piše da je plan isporuke tri milijuna tona dizela mjesečno "ostvariv tek kada prestanu napadi na ruske rafinerije". U tekstu se zatim postavlja pitanje je li SAD spreman ograničiti pristup ukrajinske vojske satelitskim podacima. "Uostalom, upravo to često jamči uspjeh tih napada", zaključuje se u članku.
Što se tiče Trumpova komentara da je "vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika", ruski mediji ne pokazuju iznenađenje. Moskva, kako ističu, u potpunosti dijeli mišljenje američkog predsjednika.
Baltičke države izrazile su skepticizam prema dogovoru o dizelu koji je američki predsjednik Donald Trump postigao s Vladimirom Putinom, kao i prema takozvanom "energetskom primirju".
Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys izjavio je da Trumpov sporazum s Putinom nije koristan. "Ovaj dogovor ne pomaže, ne rješava krizu s naftnim derivatima i ne pridonosi jedinstvu transatlantske zajednice u odnosu prema Rusiji. To nije europski put. Naš je pristup pojačati pritisak jer već vidimo da to daje rezultate", rekao je Budrys.
Njegov estonski kolega Margus Tsakhna ocijenio je da sporazum neće utjecati na tržište. "Ne vjerujem da će ovaj dogovor o dizelu u stvarnosti išta promijeniti po pitanju cijena nafte ili dizela", izjavio je i povezao taj potez s američkom unutarnjom politikom te nadolazećim izborima za Kongres.
Tsakhna je također iskazao sumnju u Trumpovo samoproglašeno energetsko primirje. "Energetsko primirje ne funkcionira, na što je upozorio i predsjednik Zelenski. Rusija zapravo pojačava napade na Ukrajinu. Zato se mi u Europi moramo usredotočiti na ono što sami možemo učiniti", kazao je.
Ministri vanjskih poslova Europske unije izglasali su danas u Luxembourgu paket od gotovo 1600 novih ograničenja usmjerenih na ruski vojno-industrijski kompleks. Riječ je o dosad najvećem pojedinačnom proširenju popisa sankcija.
Nove mjere obuhvaćaju širok spektar industrija, od brodogradilišta i zrakoplovnih tvrtki do proizvođača elektronike, pogona za popravak oklopnih vozila i zrakoplovno-svemirskih kompanija.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da je ovo "najveće pojedinačno proširenje našeg popisa sankcija od početka ruskog rata". Istaknula je i da je više od polovice novih subjekata "povezano s lancem proizvodnje balističkih projektila".
"Rusiji znatno otežavamo, usporavamo i poskupljujemo proizvodnju oružja kojim ubija Ukrajince", poručila je Kallas.
Ovim dopunama ukupan broj sankcioniranih subjekata koje je EU uveo protiv Rusije povećao se s otprilike 3000 na više od 4500. Čini se da su nove liste sastavljene prema prilično općenitom kriteriju, pa obuhvaćaju subjekte koji imaju pravo na subvencije ruske vlade i one koje ruska država službeno smatra dijelom vojno-industrijskog kompleksa.
Zamrzavanje imovine i utjecaj na treće zemlje
Sankcije EU-a podrazumijevaju zamrzavanje imovine tih subjekata unutar Unije i zabranu bilo kakvih transakcija s njima. Zasad nije jasno jesu li ti subjekti poslovali s članicama EU-a ili imali imovinu na njezinom području.
Ipak, visoki dužnosnik EU-a rekao je za Kyiv Independent da ne treba podcjenjivati utjecaj ovih mjera na sposobnost tih tvrtki da posluju s trećim zemljama. Prema njegovim riječima, zemlje jugoistočne Azije posebno paze da ne ugroze odnose s EU-om, pa izbjegavaju poslovanje s tvrtkama koje su pod europskim sankcijama.
Dužnosnik je objasnio da je konačni cilj sankcija omesti i poskupiti rad ruskog vojnog aparata. Zaključio je da je svaka prepreka u nabavi zapadnih komponenti pozitivan korak.
Američki republikanski senator Thom Tillis je rekao da bi sporazum predsjednika Donalda Trumpa s Rusijom o opskrbi dizelom mogao biti nezakonit te ugroziti američke živote, pridruživši se tako kritikama tog dogovora, najavljenog u petak, koje stižu s obje strane političkog spektra SAD-a.
>> Opširnije
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov podržao je izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da Ukrajini treba novi predsjednik, ustvrdivši da Volodimir Zelenski ne pokazuje političku volju potrebnu za završetak rata. Peskov je dan ranije optužio Zelenskog da je u stanju histerije, dok Moskva i dalje nije potvrdila Trumpovu objavu da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o energetskom primirju.
"Trump je rekao da smatra kako je došlo vrijeme za novog predsjednika. Zašto? Zato što predsjednik Ukrajine mora donijeti vrlo odgovorne i vrlo teške odluke kako bi zaustavio ovaj rat", izjavio je Peskov za rusku državnu agenciju RIA Novosti, prenosi Kommersant.
"Ili će Zelenski preuzeti takvu odgovornost, pokazati takvu političku volju, ili neće. Zasad to ne čini", dodao je glasnogovornik Kremlja.
"Zelenski je u histeriji"
Peskov je i jučer kritizirao ukrajinskog predsjednika. U razgovoru s ruskim novinarom Pavlom Zarubinom izjavio je da Zelenski trenutačno nije sposoban donositi promišljene odluke. "Zelenski, naravno, budući da je u histeriji, trenutačno teško može donositi bilo kakve promišljene odluke", izjavio je Peskov, prenosi Interfax.
Ustvrdio je da bi ukrajinski predsjednik, kada bi bio sposoban donositi takve odluke, pokazao spremnost za mirovne pregovore s Moskvom.
Trump je u subotu sugerirao da bi Ukrajina trebala dobiti novog predsjednika, optužujući Zelenskog da je propustio brojne prilike za završetak rata. Zelenski je odgovorio da je Ukrajina spremna organizirati izbore ako Rusija pristane na 60-dnevno primirje. Izbori se trenutačno ne mogu održati prema ukrajinskim zakonima dok je na snazi ratno stanje.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je na sigurnosnoj konferenciji u Varšavi da Rusija želi nametnuti dominaciju nad Ukrajinom i srušiti postojeću sigurnosnu arhitekturu u Europi. "Rusija želi uništiti postojeću sigurnosnu arhitekturu u Europi kako bi vratila rusku dominaciju na razinu na kojoj je bila prije 1989. godine. U to uopće ne sumnjamo", rekao je Tusk.
Tusk je naveo da je Poljska, kao članica NATO-a i Europske unije, znatno uložila u obranu kako bi bila spremna za buduće sigurnosne izazove. Istaknuo je da je, usprkos hibridnim prijetnjama iz Rusije, optimističan zbog visoke razine vojne spremnosti za "različite scenarije".
"Ovo je trenutak u kojem cijeli Zapad, Europa i Sjedinjene Države, moraju pokazati ruskom predsjedniku Putinu da smo spremni na politiku odvraćanja i još strože mjere, a tu prvenstveno mislim na sankcije", izjavio je na konferenciji.
Tusk je prošlog mjeseca u parlamentu izjavio da obavještajne procjene upućuju na to da bi Rusija u idućim mjesecima mogla pokrenuti napad dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a. Takav napad bio bi pokušaj da se dokaže kako je "članak 5. više teorijski nego praktičan".
Volodimir Zelenski je na forumu u Varšavi komentirao Trumpovu objavu o primirju, navodeći da je Rusija odmah napala. Postavio je uvjet: Ukrajina će stati ako Rusija prestane gađati infrastrukturu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je govor na Sigurnosnom forumu u Varšavi, na kojem sudjeluju i poljski premijer Donald Tusk te norveški premijer Jonas Gahr Støre.
Zelenski se na početku govora osvrnuo na jučerašnju iznenadnu objavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da je osigurao energetski prekid vatre između Rusije i Ukrajine. Prema riječima Zelenskog, u istom trenutku dok je Trump to objavljivao, ruski dronovi na mlazni pogon letjeli su ukrajinskim nebom, a veliki dijelovi Kijeva bili su bez vode i struje.
Ukrajinski predsjednik istaknuo je da je Rusija napadom reagirala odmah nakon objave. "Odmah nakon te objave Rusija je pokrenula ciljani napad na elektranu u Harkivu i time dodatno oštetila naš energetski sustav", rekao je.
"Bilo je jasno da Putin ne čita Truth Social", dodao je Zelenski.
Ukrajinski uvjeti za primirje
Zelenski je poručio da će Ukrajina odgovoriti ako Rusija ove zime ne pristane na energetski prekid vatre. Naglasio je da je Ukrajina "odmah" podržala Trumpovu najavu, a potom je dodao: "Američki tim jako dobro zna što nam to znači".
Postavio je jasan uvjet Moskvi - ako želi da Kijev prestane gađati ruske rafinerije nafte, i sama mora prestati s napadima na ključnu ukrajinsku infrastrukturu.
"Ako Rusija želi da zaustavimo naše dalekometne udare na njezine rafinerije i izvoz nafte, onda Rusija mora prestati s napadima na naš energetski sustav i kritičnu infrastrukturu te prestati ubijati naše ljude. To je jedino pošteno", rekao je Zelenski. "Spremni smo poštovati energetski prekid vatre ako je Rusija spremna učiniti isto. Mi pristajemo, ako oni pristaju", zaključio je.
Europska unija trebala bi preispitati vlastitu primjenu sankcija prije nego što počne kritizirati druge, izjavila je u ponedjeljak latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braze. Njezin komentar uslijedio je kao odgovor na novinarsko pitanje o američkom dogovoru za kupnju ruskog dizela.
"Najprije pogledajmo sebe. EU je s popisa sankcija uklonila dvojicu krupnih ruskih oligarha, koji su bili među najvećim pristašama Putinova režima", rekla je Braze uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu. Podsjetila je na odluku od 21. rujna o uklanjanju Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana s popisa sankcija, što su zagovarale Slovačka, Luksemburg i Francuska. "Prije nego što počnemo kritizirati druge, jasno je da bi se Unija trebala pogledati u ogledalo", poručila je.
Na sastanku u Luxembourgu očekuje se glasanje ministara o dva nova paketa sankcija. Jedan je usmjeren protiv osoba koje su sudjelovale na ruskim izborima u rujnu na okupiranim ukrajinskim područjima. Drugi paket obuhvaća 1600 novih imena povezanih s ruskim vojno-industrijskim kompleksom, što je dosad najopsežniji pojedinačni popis novih sankcioniranih osoba.
Braze je ponovila i latvijski stav. "Naše se stajalište, naravno, nije promijenilo. Pritisak na Rusiju, sankcije i podrška Ukrajini. Izolacija Rusije put je prema miru. Svi želimo mir", rekla je.
Nakon noćašnjeg ruskog napada na energetsku infrastrukturu u Izjumu, dijelovi grada ostali su bez električne energije. U napadu je ozlijeđena jedna osoba, a prema izvještajima ukrajinskih državnih medija, pogođena je stambena četvrt na sjeveru grada.
Agencija Ukrinform navodi da je projektilom oštećeno 15 obiteljskih kuća i jedna stambena zgrada u gradu koji se nalazi jugoistočno od Harkiva.
U napadu su oštećeni i dalekovodi, što je izazvalo prekid u opskrbi strujom za stanovnike nekoliko ulica. Zabilježeni su i problemi s internetskom vezom.
Ruske snage noćas su napale energetsku i željezničku infrastrukturu u Žitomirskoj oblasti na zapadu Ukrajine.
Načelnik regionalne vojne uprave Vitalij Bunečko potvrdio je napade. Izvijestio je da je nakon višestrukog granatiranja na sjeveru regije izbilo nekoliko požara, koji su u međuvremenu ugašeni. Bunečko je precizirao da su mete bili objekti u okrugu Korostišiv. Dodao je da zasad nema informacija o poginulim ili ozlijeđenim osobama.
Europska unija pozdravit će najavljeno energetsko primirje između Rusije i Ukrajine tek kada se ono doista počne provoditi, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. Na sastanku ministara vanjskih poslova država članica Unije, Kallas je izrazila sumnju u namjere ruske strane. "Još nismo vidjeli da će se i Rusija toga pridržavati", rekla je.
Kallas je ujedno ponovila poziv Sjedinjenim Državama da uvedu sankcije Rusiji. "Pozivamo SAD da uvede sankcije kako bismo doista mogli okončati rat", poručila je.
Rusija se još nije službeno oglasila o energetskom primirju s Ukrajinom koje je najavio američki predsjednik Donald Trump. Iz Kremlja zasad nema nikakve reakcije na tu objavu.
Ruske vlasti su, s druge strane, objavile detalje o nekoliko ukrajinskih napada izvedenih u nedjelju. Navode se udari na grad Belgorod i na Donjeck, ukrajinsku regiju koja se većim dijelom nalazi pod ruskom kontrolom.
Gradonačelnik Moskve također je izvijestio da je vojska presrela više od 20 dronova koji su letjeli u smjeru grada.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je "energetsko primirje" između Rusije i Ukrajine, što se odnosi na mogući dogovor o prestanku napada na rafinerije nafte. Trump očekuje da će se Volodimir Zelenski toga pridržavati, izjavio je dužnosnik Bijele kuće za Axios. Prema istom dužnosniku, ako napadi na rafinerije prestanu, sljedeći korak mogao bi biti sporazum o obustavi udara na elektrane i energetsku mrežu.
Čini se da Trump pokušava samostalno nametnuti djelomično primirje. Rusija, međutim, zasad nije pristala ni na kakav prekid vatre, a Ukrajina inzistira na sporazumu koji bi izričito zabranio napade na njezine elektrane.
Prijedlog "rafinerija za rafineriju", kako ga je nazvao dužnosnik, prilično je neuravnotežen. Jedan ukrajinski dužnosnik izjavio je za Axios da njegova zemlja ima samo jednu rafineriju nafte, koju su ruske snage više puta napale i koja nije u potpunosti operativna. Rusija, s druge strane, raspolaže velikom mrežom rafinerija.
"Uvozimo dizel i plin. Nama je potrebno da Rusi prestanu napadati našu elektroenergetsku mrežu", rekao je ukrajinski dužnosnik. "Rusi razmišljaju o tome. Uskoro ćemo znati jesu li spremni", rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Samo nekoliko sati nakon Trumpove objave, Rusija je izvela napade na elektrane u Ukrajini, izvijestili su ukrajinski mediji. Trumpova objava na društvenoj mreži Truth Social isprva je zvučala kao najava prekretnice. "ENERGETSKO PRIMIRJE u ratu između Rusije i Ukrajine stupa na snagu odmah. Obje strane su se složile. Nemojte ga kršiti!", napisao je.
Ipak, događaji na terenu pokazuju da je dogovor daleko od realizacije. Zelenski je izjavio da je najavljeno primirje i za njega "bila novost".
Nakon što je u petak postigao dogovor s Rusijom o ukidanju sankcija na dizel, Trump je i dalje usredotočen na to da zaustavi ukrajinske napade na ruske rafinerije. Smatra da ti udari podižu cijene goriva u SAD-u. Dužnosnici Bijele kuće upozoravaju da ukrajinski napadi na ruska postrojenja više štete odnosu Zelenskog i Trumpa nego samoj Rusiji.
"Trump je jako ljut. Misli da Zelenski uzima SAD zdravo za gotovo", rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Mate Granić komentirao je pritisak SAD-a na Ukrajinu.
>> Opširnije
Akrap naglašava važnost ukrajinskog znanja za Zapad, dok stručnjaci analiziraju upitno energetsko primirje i utjecaj američkih izbora na rat.
>> Opširnije
U ruskom raketnom napadu na stambeno područje u Pisočinu kraj Harkiva poginule su tri osobe, a 25 je ozlijeđeno. Među žrtvama su i djeca. Napad je dio učestalih ruskih udara na civilnu infrastrukturu.
>> Opširnije
Prema dužnosniku NATO-a, Rusija je u rujnu 2026. izgubila preko 50.000 vojnika, što je najveći mjesečni gubitak te godine. Ukrajina ciljano nanosi teške gubitke kako bi potkopala ratne napore Moskve.
>> Opširnije
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Robert Barić analizirao je za RTL Danas rat u Ukrajini i ocijenio da će se sukob nastaviti, bez obzira na tešku zimu koja očekuje Ukrajince. Smatra da je mir jako daleko.
>> Opširnije
Sporazum predsjednika Trumpa o uvozu ruskog dizela izazvao je oštre dvostranačke kritike u Kongresu. Zastupnici tvrde da potez financira rat u Ukrajini i krši američke zakone o sankcijama.
>> Opširnije
Administracija Donalda Trumpa upozorila je Ukrajinu i europske saveznike da bi SAD mogao obustaviti razmjenu obavještajnih podataka te europsku nabavu američkog oružja za Ukrajinu. Uvjet je da Kijev prestane s dalekometnim napadima na ruska energetska postrojenja. Tu su informaciju za CNN potvrdila dva europska dužnosnika.
>> Opširnije
