Tekst: I.Ć.
Foto: Goran Mehkek (Cropix)

"U OVOJ godini ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, to ne moramo smatrati i lošom karakteristikom. S obzirom da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast niti iduća godina neće donijeti značajne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od dva posto", stoji  u tjednom financijskom izvješću Privredne banke Zagreb (PBZ) kojeg potpisuje Ured uprave za ekonomska istraživanja i strateško planiranje kojeg čine Marko Škreb, Ivana Jović i Ana Lokin.

Smanjena očekivanja za BDP

Naime, ekonomski analitičari PBZ-a napominju kako s obzirom na ostvareni pad BDP-a od 2,5 posto u prvom kvartalu te na nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, morali su revidirati  očekivanja te procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini.

"Smanjili smo očekivanja za BDP s prvotno očekivanih -0,5 posto na -1,5 posto", stoji u analizi u kojoj se napominje da je evidentno kako se u ovoj godini ne može očekivati oporavak domaće potražnje bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti te izmjene poreza na dohodak. Očekivanja potrošača i dalje su loša, a trenutno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, uostalom kao i turistička sezona.

Kozmetički rebalans

"Jesen bi napokon trebala donijeti i već dugo očekivan rebalans državnog proračuna s obzirom da najavljeni ljetni kozmetički rebalans potaknut očekivanim troškovima referenduma i naknadom šteta od poplava ne možemo smatrati ozbiljnim. U jesenskom rebalansu  trebale bi se očitati  očitati i fiskalne posljedice do sada provedenih odnosno najavljenih mjera vladinog programa gospodarskog oporavka", stoji u analizi u kojoj se napominje da će najveći dio
mjera svoj puni učinak imati tek naredne godine te se nadaju da će Ministarstvo financija istovremeno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za 2011 godinu.

S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika o čemu dijelom svjedoči i krah građevinske aktivnosti u prva četiri mjeseca ove godine (-18, posto), uz već spomenuta loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls bankari očekuju samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza.

Povijesni problem ovisnost o domaćoj potražnji

"Smatramo da je oporavak inozemne potražnje još uvijek prilično nestabilan i kako su pokazali podaci za prvih pet mjeseci ove godine, pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata. Što se pak tiče turizma, financijski učinak sezone procjenjujemo na razini prošlogodišnjeg primarno zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone uslijed pada vrijednosti eura,  ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija poput primjerice u Njemačkoj", navodi se u analizi u kojoj se naglašava kako je upravo nedostatak značajnije izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske. 

Kao pozitivne faktore za naredno razdoblje, prema analitičarima je uspješan nastavak pregovora s EU. Sada se može, smatraju analitičari, sa znatno većom izvjesnošću govoriti o ulasku Hrvatske u naredne dvije do tri godine u EU, a to su svakako dobre vijesti. Pozitivni su faktori i stabilnost tečaja kune prema euru (zbog vrlo niske potražnje za devizama) te odsustvo inflacijskih pritisaka također zbog niske domaće potražnje.

Pažnja na javni dug

"No, kriza eura i općenito krize javnog duga u svijetu zasigurno znače i to da će analitičari sa znatno većom opreznošću gledati na brojke o javnom dugu. Iako je javni dug u Hrvatskoj relativno nizak, ova kriza znači i promjenu standarda pa valja biti posebno oprezan kod budućeg rasta duga te kod planiranja proračunskih rashoda za 2011 godinu", zaključuje se u analizi.