Foto: worldbank.org

REGIONALNA direktorica u Svjetskoj banci za središnju Europu i Baltičke zemlje Mamta Murthi u intervjuu za Deutsche Welle komentirala je stanje u Hrvatskoj. Murthi je prije nego je postala regionalna direktorica u Svjetskoj banci za istu instituciju  pratila gospodarska kretanja u Srbiji, Crnoj Gori i Bugarskoj, a zatim bila i glavna ekonomistica za Europu i Središnju Aziju kao i savjetnica u uredu glavnog direktora radeći na aktivnostima Svjetske banke u Istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu.

Ne očekuje oporavak prije iduće godine

Prognoze za blisku budućnost nisu najbolje. Murthi kaže kako oporavak ovisi prvenstveno o hrvatskoj Vladi, a ne očekuje ga prije iduće godine.

"Za Hrvatsku u 2014. godini Svjetska banka predviđa pad BDP od 0,5 posto. Privreda bi trebala prijeći u pozitivni okvir tijekom 2015. godine, kada očekujemo rast privrednih aktivnosti od jedan posto. Od bivših jugoslavenskih republika, jedno smo za Hrvatsku predvidjeli nastavak recesije u 2014. Sve ostale očekuje pozitivan pomak koji će ojačati u 2015. godini. A najranije u 2015. bi građani Hrvatske mogli osjetiti prve pozitivne rezultate. U izvjesnoj mjeri to ovisi i o hrvatskoj vladi i njene aktivnosti u kod otklanjanja prepreka u poslovnom okruženju, olakšavanju investiranja i poslovanja. Ipak, rekla bih: ne prije sljedeće godine.", komentira Murthi.

Reforme se moraju provesti

"Hrvatska trenutno prolazi kroz ekonomski izazovan period. Zemlja je u recesiji već pet godina, a očekivani privredni rast u 2014. godini je negativan ili na nuli. To znači da za većinu građana stvari izgledaju dosta teško. Smanjenje prihoda po glavi stanovnika u posljednjih 12 godina iznosi u prosjeku 12 posto. Nezaposlenost je vrlo visoka i mnogo više ljudi danas živi u materijalnim teškoćama nego što je živo ranije. Također, moramo imati u vidu i posljedice koje će poplave koje su nedavno pogodile BiH , Srbiju, ali i Hrvatsku, ostaviti na ekonomsku situaciju u zemlji", kaže Murthi o aktualnoj situaciji te dodaje kako postoje dva razloga zašto je sve tako kako je u hrvatskom gospodarstvu - prvo je tu utjecaj globalne financijske, no bitniji su faktor ekonomske reforme s kojima se oteže.

Murthi smatra kako je neophodan čitav niz reformi koje bi javni sektor i administraciju učinile efikasnijim.  "Državna potrošnja i utjecaj na gospodarstvo su i dalje vrlo visoki. Radi se o privredi u kojoj i dalje dominira država, u kojoj javna administracija nije pretjerano efikasna.", dodaje.

Članstvo u EU može se dobro iskoristiti

"Članstvo u EU predstavlja veliki potencijal za Hrvatsku. Svi podaci govore da su zemlje koje su postale članice imale dobrobit od pristupa većem tržištu, ali i pristupa velikim strukturnim i kohezivnim fondovima EU, što pogotovo važi za nove članice od 2004. godine na ovamo. Hrvatska je ušla u EU u pravom trenutku, kada je europsko gospodarstvo počelo rasti. Dobro je zbog pristupa velikom europskom tržištu i već spomenutim fondovima. Mogućnosti su ogromne, ali na samoj zemlji je odgovornost osigurati učinkovitiji primitak europskog novca. Kao pozitivne primjere uspješnog privrednog rasta u po veličini sličnim zemljama Hrvatskoj, imate Baltičke zemlje koje su po ulasku u EU, vrlo brzo sustigle gospodarstva 15 „starih“ zemalja članica. A to su postigle zahvaljujući dobroj ekonomskoj politici i uspješnom korištenju strukturnih fondova. Iako su i one pretrpjele gospodarski pad tijekom 2008. i 2009. godine, oporavile su se. Dakle, turbulencije jesu prisutne, ali su tu i velike mogućnosti koje donosi članstvo u EU.", opisuje Murthi.