Foto: Hina

"HRVATSKA turistička zajednica (HTZ) je 8. svibnja 2015. saborskim odborima za financije i
proračun i za turizam podnijela Financijsko izvješće za 2014. 'Jedini' nedostatak financijskog
izvješća HTZ-a jeste da ne sadrži financijsko izvješće (izvještaj o prihodima i rashodima i
bilancu). Financijsko izvješće je zapravo nepotpuni godišnji izvještaj o poslovanju.", navodi dr.sc. Anto Bajo u najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.

Zakonom nije propisano izvještavanje Sabora o financijskom poslovanju HTZ-a, no od 2013. godine izvješće se dostavlja članovima Odbora za turizam i Odbora za financije i proračun.

Nema podataka o kretanju zaposlenih, ni detaljnog pregleda prihoda i rashoda

"Glavni ured HTZ-a objavio je izvješće iz kojeg nije moguće ocijeniti financijsko poslovanje niti
uspješnost u obavljanju djelatnosti. U Izvješću nedostaju podaci o kretanju zaposlenih i razlozima zapošljavanja novih djelatnika, nema podataka iz bilanci o obvezama ili potraživanjima niti detaljnog pregleda prihoda i rashoda te ostvarenog rezultata poslovanja. Nije jasno kako se i za koje svrhe rebalansom prilagođavaju iznosi navedeni u planu proračuna. Indeksi pokazuju velika odstupanja plana (ili rebalansa) i njihova ostvarenja u svim godinama od 2012. - većina stavki nije realizirana u planiranom iznosu. Nema čak ni usporedbi podataka iz prethodnih godina koji bi trebali pružiti uvid u promjene politika koje su utjecale na promjene u financijama", upozorava Bajo.

Ukupni prihodi proračuna HZT-a u 2014. su 351 milijuna kuna i za 80 milijuna su veći od rashoda. HTZ uglavnom ostvaruje viškove koji se godišnje povećavaju i prenose iz godine u godinu. U 2012. ostvaren je višak od 47,7 milijuna u 2013. višak raste na 91,8 milijuna, a u 2014. iznosi 80 milijuna kuna.

"Razlog stalnih prijenosa je izuzetno slab proces planiranja, a to potvrđuju stalni rebalansi financijskog plana. Rebalansi se obavljaju zbog odstupanja programa rada i financijskog
plana u obujmu većem od 5%. Na žalost rebalansi se događaju koncem godine (obično u studenom ili prosincu) kada HTZ nije u mogućnost preusmjeriti viškove u programske aktivnosti", navodi Bajo.

Prema podacima iz Upisnika Ministarstva turizma, osim HTZ-a (glavnog ureda) osnovano je 296 Turističkih zajednica (21 u županiji i Gradu Zagrebu, 114 u gradovima, 135 općinama, 15 na razini mjesta, 10 područnih te jedna otočka - TZ otoka Krka).

Ne postoji konsolidirani izvještaj o bilanci svih turističkih zajednica

Ključni je problem što pored informacijskog sustava HTZ-a, ne postoji konsolidirani izvještaj o
prihodima i rashodima i bilanci svih Turističkih zajednica, ističe Bajo.

"HZT mora uspostaviti mjere učinkovitosti kojima bi mogli usporediti ostvarenja aktivnosti i
uložena sredstva u njihovu provedbu. HTZ kroz izgrađeni informacijski sustav treba koordinirati aktivnosti i financiranje programskih aktivnosti lokalnih TZ-a. HTZ i svi TZ-i trebaju biti obveznici javne nabave. HTZ treba prikazati troškove po inozemnim predstavništvima za tekuću ali i prethodnih pet godina isto kao i za programe aktivnosti promocija i marketinga (koji su jako varijabilni), te uvesti obvezu trogodišnjeg planiranja proračuna usklađenog sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlade", upozorava se u analizi.

Na financijske rezultate turizma sigurno mogu utjecati aktivnosti HTZ-a, te bi ih trebalo predstaviti Vladi i Saboru.

"Na žalost, rezultati programskih aktivnosti HTZ-a i TZ-a nisu predstavljeni Saboru i Vladi jer nije moguće utvrditi njihov financijski doprinos razvoju turizma. Pokazatelja poslovanja TZ-a nema kao ni višegodišnjeg planiranja. U TZ-ima je slab sustav evidencija i naplate prihoda kao i evidencija poslovnih događaja u poslovnim knjigama. Sudeći po financijskim izvješćima HTZ-a (od 2012. do 2014.) i nalazima Državne revizije, sustav TZ-a nije organizacijski uvezan i slabo je koordiniran. Zbog ne mogućnosti utvrđivanja rezultata financijskog poslovanja i uvida u imovinu i obveze možemo zaključiti da u sustavu TZ-a postoje strukturni problemi koji nedovoljno pridonose razvoju turističke djelatnosti u Hrvatskoj", zaključuje Bajo.