Foto: 123rf

SVIMA koji se bave nekom vrstom fizičke aktivnosti, vjerojatno se barem jednom dogodilo da zbog nekog razloga moraju, na određeno vrijeme, prekinuti svoje redovite odlaske u teretanu. Naravno, takve „pauze“ nisu ugodne, pogotovo ako je riječ o nekoj ozljedi, ali i zbog činjenice što ste svjesni da ćete u tom vremenu pasti u vašoj formi. No, tijelo nagrađuje vaš dotadašnji trud te vam omogućuje da, nakon što se vratite aktivnom treniranju, vrlo brzo obnovite izgubljenu formu.

Kako je to moguće? Odgovor se nalazi u tzv. mišićnoj memoriji. Naime, kada vježbate vaši mišići, tj. mozak koji upravlja svim mišićima, pamti sve vježbe koje ste izvodili tijekom svih treninga. Mozak pamti i sve pokrete i faze vaših mišića koji su bili aktivirani tijekom izvođenja neke konkretne vježbe.

Nakon određene vremenske neaktivnosti (uzmimo da je to mjesec dana), mišići su zbog nje naravno oslabljeni, tonus je manji kao i općenito snaga. U takvim trenutcima vrlo često se javlja demotiviranost, pogotovo kod ljudi koji su tek započeli s odlascima u teretanu, jer misle kako će im za povratak u formu trebati mnogo vremena. Ako uz to znaju kako je proces izgradnje kvalitetnih mišića vrlo spor i dugotrajan, demotiviranost je još i veća.No, situacija ipak nije toliko strašna.

Kao što je spomenuto, mozak u svojoj dugoročnoj memoriji pamti sve vježbe, pokrete i mnogobrojna ponavljanja koja ste izveli na svim dotadašnjim treninzima. Stoga, kada ponovno krenete vježbati vaš mozak je „spreman“ na to. Prilikom izvođenja neke vježbe, mozak šalje određene impulse pomoću kojih aktivira receptore koji se nalaze u mišićima koji sudjeluju u izvođenju te vježbe. Receptori zatim šalju povratne informacije u mozak, tj. centralni živčani sustav. Naime, mozak putem centralnog živčanog sustava stvara određene puteve, memoriju do mišića, a ti se putevi stvaraju brojem ponavljanja neke vježbe. Naravno to ne znači doslovno, jeste li neku vježbu izveli 8 ili 12 puta, nego o stažu u teretani, tj. koliko ste aktivni i koliko ste puta općenito do sada izveli neku vježbu. Pomoću takvih stvorenih puteva mozak dakle u svakom trenutku zna koji mišić i na koji način treba aktivirati i taj se proces zove mišićna memorija.

Osim mozga koji pamti pokrete, mišići također pamte određene stvari. Oni pamte na koji su se način izgradili i ojačali. Samim time kada ponovno krenete na treninge, oni relativno brzo ponovno ojačaju i vrate nekadašnju snagu. No, iako nam se čini da smo vrlo brzo dobili nove mišiće, ne treba se zavaravati jer svi Mišići koje vratimo zapravo su oni koje smo već imali, ali smo ih izgubili tijekom neaktivnosti.

Dakle, za razliku od početnika, koji tek trebaju stvoriti spomenute puteve u centralnom živčanom sustavu, kod iskusnijih vježbača ti su putevi već stvoreni. Zahvaljujući upravo toj mišićnoj memoriji mišići se vrlo brzo adaptiraju na ponovno treniranje te se brzo mogu vratiti u nekadašnju formu.