AH, Pariz... Taj nestvaran grad romantike i tajni!

 

 

Već smo pisali o zabavnim povijesnim romanima, a to su bile knjige autorica tzv. povijesne romanse. Te knjige su pune afera, vrućih scena seksa, zgodnih grofova, humora – i vrlo upitne povijesne egzaktnosti. S obzirom na to da je povijest često samo dosadno nabrajanje činjenica i datuma (svi smo završili školu, zar ne?), rijetki su autori koji od tog materijala mogu sklopiti papirnatu igračku koja će nam se svidjeti. Ako izuzmemo činjenične povijesne romane i romanse, ostaje li nam još koji oblik zanimljive novelizacije prošlih vremena? Ovdje na scenu stupa Judith Merkle Riley koju su čitatelji već imali prilike upoznati u romanu „Kristalna kugla“. Detaljna razrada povijesne scenografije i likova utemeljena na pomnom proučavanju činjenica, kao i neodoljivo vragolasta pripovjedačica, glavne su odlike tog romana koji govori o dekadenciji i čarobnjaštvu u Parizu u 17. stoljeću. Sve te stilske značajke Merkle Riley ponavlja i u romanu „Gospodar želja“ čija se radnja događa 1556. g. u Parizu. Nitko ne zna što se tada točno zbivalo, a ova si autorica uzima za pravo ispisati povijest na svoj način, uključujući u nju intrige i misterije koji graniče s fantastičnim. 

 

 

 

Francuska je prijestolnica na rubu građanskoga rata. Astrolog kraljice Katarine Medici, prorok Nostradamus, otkrio je groznu tajnu: ne bi li se riješila muževe ljubavnice, kraljica pokušava nabaviti besmrtnu glavu Menandra Vrača, Gospodara želja. Njezine planove ugrožava Sibille Artaud de La Roque, odvažna mlada pjesnikinja, kojoj Menandar slučajno dospijeva u ruke i mami je da nešto poželi. Međutim, Nostradamus jedini zna da se svatko tko zaželi želju od uklete glave zapetlja u groznu mrežu zla. To je fabula, no ono što je važnije istaknuti jest autoričin ironijski odnos prema sastavnicama moći reprezentiranih u figurama kraljeva, kraljica i gomile velikodostojnika. U tom smislu humor Merkle Riley je svevremen i nastavlja se na bogatu tradiciju europske satire i njezina otpora prema svim vrstama autoriteta.  

 

 

Ipak, primarni cilj „Gospodara želja“ ne sastoji se u društveno-povijesnoj kritici i ideološkoj angažiranosti, već u zabavi. Mehanizmi autoričina humora djeluju u polju profinjene poruge u kojoj će uživati svi ljubitelji inteligentnog humora. U gomili suvremenih povijesnih romana pisanih u sentimentalno-herojskoj maniri Gospodar želja je uistinu pravo intelektualno osvježenje. Tople preporuke! (Znanje, 416 str., 29,90)