RASPRAVA o tome što je dugoročno štetnije za zdravlje, alkohol ili marihuana, traje već desetljećima, a jedna je studija pobliže analizirala učinke obje tvari. Iako su mnogi uvjereni da je kanabis sigurniji od legalnog, široko dostupnog alkohola, i jedno i drugo nosi ozbiljne zdravstvene rizike, piše LADbible.

Dugoročni učinci alkohola

Iako se povremena konzumacija često ne doživljava kao posebno rizična, redovito pijenje iznad preporučenih granica može ozbiljno naštetiti zdravlju. Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) navodi da dugotrajna zlouporaba alkohola može povećati rizik od moždanog udara, bolesti jetre, upale gušterače, povišenog krvnog tlaka i niza vrsta raka.

Alkohol se povezuje i s mentalnim zdravljem - Royal College of Psychiatrists upozorava da može poremetiti kemiju mozga te povećati rizik od depresije, paničnih poremećaja i impulzivnog ponašanja. S vremenom može opteretiti i srce, gušteraču i bubrege te oslabiti imunološki sustav.

Dugoročni učinci kanabisa

S druge strane, studija objavljena 2016. u časopisu International Journal of Drug Policy upućuje na to da je većina dugoročnih štetnih učinaka kanabisa blaža od onih koje uzrokuje alkohol. Autori napominju da su učinci kanabisa slabije istraženi - među ostalim zato što je manje ljudi koji ga koriste svakodnevno, a nedostaje i istraživanja koja bi korisnike pratila desetljećima.

Poznato je da pušenje marihuane najviše pogađa pluća, a kad je riječ o mentalnom zdravlju, neke studije povezuju učestalu konzumaciju s povećanim rizikom psihotičnih simptoma, osobito ako se počne u ranoj dobi. Ipak, studija iz 1994. (Anthony i suradnici) navodi da je rizik od razvoja ovisnosti o kanabisu znatno manji nego kod alkohola, nikotina ili heroina, kao i da su zdravstvene i socijalne posljedice u prosjeku manje ozbiljne.

Što je u konačnici štetnije?

Krajem 20. stoljeća prevladavalo je mišljenje da redovito pušenje kanabisa može djelovati na dišni sustav slično kao duhanski dim. Kasnije je potvrđeno da se kod redovitih korisnika marihuane, uključujući i one koji ne puše duhan, bilježe veće stope kroničnog bronhitisa.

Iako su psihotični simptomi jedan od poznatijih mogućih rizika, osobito kod ranog i učestalog korištenja, zagovornici kanabisa često ističu da su smrtonosna predoziranja tom drogom iznimno rijetka, za razliku od alkohola ili opioida.

Također, prema studiji iz 2012. (Asbridge, Haydon i Cartwright), vožnja pod utjecajem kanabisa umjereno povećava rizik od prometnih nesreća, ali znatno manje nego alkohol. Ipak, za čvrst zaključak i dalje nedostaje dovoljno dugoročnih, usporedivih podataka i kvalitetnih studija.