NAVIKE često doživljavamo kao sporedan dio dana, no neuroznanstvenici upozoravaju da je takvo razmišljanje pogrešno. Ono što činimo svakodnevno može značajno utjecati na naše kognitivne funkcije. "Male navike - kako jedemo, krećemo se, spavamo, nosimo se sa stresom pa čak i koliko često uzimamo stanku - mozgu šalju neprestane signale o tome je li okolina sigurna", navodi za Parade dr. Dung Trinh, internist i medicinski direktor klinike Healthy Brain.

"Tijekom vremena ti signali utječu na upale, protok krvi, ravnotežu šećera u krvi, razine hormona stresa i na to koliko dobro naše moždane stanice međusobno komuniciraju", objašnjava dr. Trinh. Laički rečeno, mozak neprestano osluškuje našu rutinu. "Kada ljudi to shvate, prestaju o zdravlju mozga razmišljati kao o nečemu apstraktnom ili isključivo genetskom i počinju uviđati da svakodnevni izbori mogu ili zaštititi mozak ili ga iscrpiti", dodaje.

To znači da je i naša rutina za ručak važna za zdravlje mozga, čak i kada zbog posla ili obaveza nemamo vremena razmišljati o tome. Jedna posebno popularna navika može sabotirati naše kognitivne sposobnosti - kratkoročno i dugoročno.

Navika tijekom ručka koju bi trebali izbjegavati

Neuroznanstvenici se slažu da je jedenje ručka za radnim stolom navika koja može narušiti kognitivne funkcije. Njihov savjet podupiru i istraživanja. Studija objavljena 2021. u časopisu Cell Reports pokazala je da kratke stanke mogu pomoći mozgu u učenju novih vještina. Terapeuti objašnjavaju zašto se isplati jesti ručak podalje od radnog stola.

1. Pomaže mozgu u obradi informacija

Terapeuti savjetuju da ne čekate kraj radnog vremena kako bi mozak obradio ono što ste već napravili. "Udaljavanje od radnog stola daje mozgu priliku da konsolidira informacije", kaže dr. Jasdeep S. Hundal, neuropsiholog iz Centra za pamćenje i zdravo starenje u New Jerseyju.

Iako se uzimanje pauze usred radnog dana može činiti kao prevelik zahtjev, dr. Hundal ističe da je to zapravo ulaganje u kasniju učinkovitost. "Ne gubite vrijeme, već dopuštate mozgu da organizira i pohrani ono na čemu ste radili, što pospješuje učenje i pamćenje. To je dio načina na koji mozak učvršćuje nove informacije tijekom dana, a ne samo preko noći", ističe dr. Hundal.

2. Obnavlja pažnju

Ljudi nisu stvoreni za neprekidan rad od osam ili više sati bez mentalne stanke. "Što dulje radite bez pauze, pažnja više opada", kaže dr. Hundal. "S vremenom vaš mozak postaje manje učinkovit, čak i ako i dalje sjedite za stolom. Pauza omogućuje tim sustavima da se resetiraju kako biste se mogli vratiti s boljim fokusom, manje pogrešaka i poboljšanom mentalnom učinkovitošću."

Jedna neurologinja ističe da oči i mozak dijele "isto gorivo" te da izostanak odmora može negativno utjecati na kognitivne funkcije. "Dugotrajno gledanje u ekran iscrpljuje neurotransmiter adenozin, što stvara 'zamor pažnje'", navodi dr. Sanam Hafeez, neuropsihologinja iz New Yorka. "Vaš mozak nije pokvaren, jednostavno mu ponestaje energije."

Kada se odmaknete ili uđete u drugačije okruženje, vizualnom korteksu dajete nove podražaje, poput promjene udaljenosti, pokreta ili prirodnog svjetla. "Ti podražaji pomažu isprati taj umor i u biti pune vašu bateriju za pažnju prije poslijepodneva", objašnjava ona.

3. Potiče kreativno rješavanje problema

Ako se na trenutak odmaknete od stola, postat ćete produktivniji na poslu. "Kada se odmaknete od problema i pustite umu da luta, aktivira se takozvana mreža zadanog stanja (DMN), moždani sustav koji potiče kreativnost", objašnjava dr. Julie Pilitsis, neurokirurginja iz Banner Healtha.

"Tada mozak počinje stvarati nove, spontane veze između ideja." Dr. Pilitsis potiče da razmislite o svojim posljednjim "aha" trenucima. Jesu li se dogodili za stolom ili dok ste se tuširali, šetali ili jeli negdje drugdje? "Ti se trenuci ne događaju dok ste potpuno udubljeni u posao, već u opuštenom stanju, primjerice dok jedete sendvič na klupi", dijeli ona.

4. Smanjuje stres i štiti pamćenje

Radni dan može biti stresan, a jedenje za stolom, čak i kad ste u žurbi, može ga učiniti još gorim. "Neprekidan rad bez pauze drži moždani sustav za odgovor na stres aktivnim i podiže razine kortizola", kaže dr. Pilitsis. "Kada je kortizol trajno povišen, ne stvaraju se nove stanice, a postojeće se ne održavaju zdravima."

Dodaje da pravi odmor, poput pauze za jelo, može smanjiti razinu kortizola. "To također omogućuje mozgu da uđe u 'stanje oporavka', što ne samo da omogućuje integraciju sjećanja, već i regulaciju emocija", kaže ona.

5. Podržava probavu

Možda se pitate kakve veze probava ima sa zdravljem mozga, no dr. Trinh ističe da su neraskidivo povezani. "Bolja probava znači i bolja funkcija mozga. Crijeva i mozak su u neprestanoj komunikaciji", kaže. "Ako ste pogrbljeni nad tipkovnicom, rastreseni, žurite i jedva osjećate okus hrane, vaše tijelo možda neće učinkovito probaviti taj obrok."

Umjesto toga, jedenje u stresnom i rastresenom stanju može pridonijeti prejedanju, probavnim smetnjama i nestabilnoj razini energije, a ništa od toga nije dobro gorivo za mozak.

Druge korisne navike za mozak

Osim uzimanja pauza tijekom dana, pogotovo za ručak, postoje i druge navike koje možete usvojiti. Dr. Pilitsis navodi da su za bolje zdravlje mozga ključni vježbanje, prehrana, dovoljno sna i upravljanje stresom.

"Mozak se stalno preoblikuje kao odgovor na svakodnevna ponašanja, a to se svojstvo naziva neuroplastičnost", kaže ona. "Svakodnevne navike izravno utječu na 'hardver' mozga, oblikujući njegovu strukturu i funkciju tijekom cijelog života."

Tri koraka za izgradnju navika koje pogoduju mozgu

Mijenjanje navika je izazovno, ali vaš će vam mozak biti zahvalan. Stručnjaci su podijelili savjete kako postupno, ali temeljito promijeniti navike poput jedenja za radnim stolom.

1. Izbjegavajte samokritiku

Ponekad smo sami sebi najstroži kritičari, no dr. Hafeez kaže da sram može otežati promjenu. "Kada se kritiziramo zbog svojih navika, mozak ulazi u stanje stresa, što nas obično vraća upravo onim obrascima ponašanja kojih se pokušavamo riješiti", ističe ona. "Većina ljudi ne počne jesti zdravije ili više vježbati nakon što se osjećaju grozno zbog sebe; obično čine suprotno."

2. Težite dosljednosti, ne savršenstvu

Iako se nekima to možda neće svidjeti, važno je zapamtiti da savršenstvo nije cilj. "Održiva promjena proizlazi iz dosljednosti, a ne savršenstva", kaže dr. Hundal. "Mala, postupna poboljšanja koja se ponavljaju s vremenom ono su što uistinu preoblikuje navike i značajno utječe na zdravlje mozga."

3. Malim koracima do velikih promjena

Ovaj korak objedinjuje prethodna dva. "Umjesto da kažete: 'Ovo mi ide užasno', puno je korisnije upitati se: 'Koju sitnicu danas mogu poboljšati?'", savjetuje dr. Trinh. "Takav pristup smanjuje otpor, gradi samopouzdanje i stvara navike koje doista ostaju." Zatim djelujte - primjerice, uzmite deset minuta za ručak podalje od stola.