BUĐENJE s mokrim jastukom zbog sline nije tako neobično kao što se možda čini. Iako se to češće događa tijekom prehlade, kada začepljen nos može otežati disanje, slinjenje tijekom spavanja može se pojaviti i kada smo potpuno zdravi. Riječ je o uobičajenoj pojavi koja u većini slučajeva nije razlog za zabrinutost, piše HuffPost.

"Ljudi često sline u snu jer tijelo i dalje proizvodi normalnu količinu sline, no gutamo je znatno rjeđe dok spavamo", objasnila je dr. Cynthia Odogwu, liječnica obiteljske i preventivne medicine. Ta slina tada može iscuriti na jastuk ili posteljinu. Za inače zdrave ljude to uglavnom nije razlog za brigu, ali ponekad može upućivati na zdravstveni problem ili poremećaj spavanja. Postoji nekoliko znanstvenih objašnjenja zašto dolazi do ove pojave.

Disanje na usta

Slinjenje se obično događa jer su vam usta otvorena dok spavate. "Ako dišete na usta, vjerojatnije je da ćete sliniti", kaže Chelsie Rohrscheib, neuroznanstvenica i savjetnica za spavanje u tvrtki Wesper. Disanje na usta isušuje usnu šupljinu, pa tijelo to kompenzira pojačanom proizvodnjom sline.

Život u suhoj klimi ili spavanje uz uključen stropni ventilator također može isušiti usta i pojačati slinjenje. Rohrscheib dodaje da neki ljudi imaju anatomske specifičnosti, poput devijacije septuma, koje ograničavaju protok zraka kroz nos. Zbog toga dišu na usta, što dovodi do noćnog slinjenja.

Položaj spavanja

"Osim ako ne spavaju isključivo na leđima, većina ljudi povremeno će sliniti u snu", kaže Alice Hirschel, voditeljica znanstvenih odjela u tvrtki Natrol. Vjerojatnost raste ako spavate na boku ili trbuhu jer slina tada lakše istječe na jastuk.

Poremećaji spavanja

Neki su ljudi skloniji slinjenju zbog poremećaja spavanja koji utječu na disanje. Primjerice, Rohrscheib objašnjava da "osobe koje pate od apneje povremeno prestaju disati tijekom noći". To se najčešće događa zbog začepljenja gornjih dišnih puteva, što rezultira disanjem na usta i slinjenjem.

Hirschel se slaže i dodaje da je apneja čest uzrok ovog problema. Također navodi da određene životne navike mogu poremetiti san i pojačati slinjenje, poput obilnog obroka ili konzumacije alkohola neposredno prije spavanja.

Dob i stil života

Kod djece prekomjerno slinjenje može biti znak povećanih krajnika ili treće mandule. Prekomjerna tjelesna težina ili dijabetes mogu povećati rizik od poremećaja poput apneje. Starenjem slabe mišići koji drže dišne puteve otvorenima i usta zatvorenima. Rohrscheib kaže da su starije osobe usto sklonije neurološkim problemima koji mogu pojačati slinjenje.

Prehlade i alergije

Disanje kroz nos pomaže smanjiti rizik od alergija, gripe i prehlada jer nosne šupljine griju, filtriraju i vlaže zrak. "Idealno bi bilo da svi dišemo na nos", kaže Hirschel. Ipak, začepljen nos zbog prehlade ili peludne groznice prisiljava nas na disanje na usta, što dovodi do noćnog slinjenja.

Refluks kiseline

Kod refluksa kiseline često dolazi do pojačanog lučenja sline. Dr. Khoshal Latifzai objasnio je: "Kada želučana kiselina dospije u jednjak, može potaknuti žlijezde slinovnice na pojačan rad". Ta slina, kaže, pomaže razrijediti i neutralizirati kiselinu, ali istodobno pridonosi slinjenju.

Stomatološki problemi

Dr. Odogwu kaže da određena stanja u ustima, poput afti ili infekcija, mogu pojačati lučenje sline. Osobe s "otvorenim zagrizom", kod kojeg se gornji i donji zubi ne dodiruju pri zatvorenoj čeljusti, također češće sline. Rohrscheib dodaje da korištenje zubnih udlaga ili loše prilagođenih proteza također može potaknuti slinjenje.

Neurološka stanja

Neka neurološka stanja utječu na sposobnost gutanja ili držanja usta zatvorenima. "Ako se slinjenje javi iznenada, ako je obilno i ne prestaje, treba se javiti liječniku jer može ukazivati na živčane poremećaje poput Parkinsonove bolesti", upozorava dr. Odogwu. Kod odraslih s Parkinsonovom bolešću prekomjerna slina jedan je od najtežih popratnih učinaka bolesti.

Nuspojave lijekova

Određeni lijekovi mogu pojačati slinjenje. Neki mogu povećati proizvodnju sline, dok drugi mogu izazvati suhoću usta. Pojedini lijekovi također mogu istodobno potaknuti pojačano lučenje sline i otežati gutanje. Osim toga, analgetici iz skupine opioida mogu usporiti refleks gutanja.

S druge strane, tijelo može kompenzirati suhoću usta, koju uzrokuju neki antidepresivi ili antihistaminici, pojačanom proizvodnjom sline. "Premalo sline može dovesti do lošeg zadaha, iritacije usta, karijesa i gljivičnih infekcija", kaže Latifzai.

Kada potražiti pomoć liječnika

Buđenje na povremeno vlažnom jastuku je normalno. "Slinjenje ne znači nužno da proizvodite previše sline", kaže Latifzai i dodaje: "Često to samo znači da slina istječe iz usta umjesto da je progutate".

Hirschel preporučuje da pratite promjene u obrascima spavanja. Ako inače dobro spavate, a odjednom primijetite pojačano slinjenje, vrijeme je za razgovor s liječnikom.

Dr. Odogwu kaže da slinjenje postaje problem ako je učestalo ili ako su vam jastuk i odjeća stalno mokri. "Obavijestite liječnika ako je slinjenje nova pojava, ako je obilno ili ako ga prate gušenje, kašalj ili problemi s gutanjem", savjetuje. Pomoć treba potražiti i ako se slinjenje pogoršava, iritira kožu oko usta ili utječe na govor.

Simptomi poput glasnog hrkanja, pauza u disanju, buđenja uz hvatanje zraka ili izražene dnevne pospanosti također zahtijevaju liječnički pregled. "Iznenadna obješenost lica, slabost jedne strane tijela ili nerazgovijetan govor hitni su slučajevi i tada odmah zovite hitnu pomoć", upozorava Latifzai.

Što možete poduzeti

Najbolji način za rješavanje povremenog slinjenja jest održavanje higijene spavanja i općeg zdravlja. Jednostavno rješenje je spavanje na leđima. Kod sezonskih alergija mogu pomoći kapi za nos kako biste lakše disali. Savjete poput lijepljenja usta trakom najbolje je prvo provjeriti s liječnikom zbog rizika od gušenja.

"Mnogi uzroci slinjenja mogu se liječiti, primjerice začepljen nos, refluks ili nuspojave lijekova", kaže dr. Odogwu. "Nemojte odgađati posjet liječniku, osobito ako uz slinjenje neobjašnjivo gubite na težini". Ako je moguće, vodite dnevnik: zapišite kada je slinjenje počelo, koliko je često i imate li druge simptome.

Pripremite i popis pitanja za liječnika: što uzrokuje slinjenje, može li neki od lijekova biti uzrok te je li to znak problema s gutanjem, nosom, grlom ili želucem. Pitajte ulazi li vam hrana ili slina u pluća i kako smanjiti taj rizik, što možete učiniti kod kuće i trebate li posjetiti specijalista poput otorinolaringologa, neurologa ili logopeda.

Liječniku obavezno spomenite ako ste imali upale pluća ili infekcije prsnog koša, jer ponovljene infekcije mogu značiti da hrana ili slina odlaze "u krivu cijev". Ponesite i popis svih lijekova koje uzimate.

Ako sumnjate da je uzrok lijek, provjerite je li slinjenje počelo nakon uvođenja nove terapije ili povećanja doze. "To je koristan trag, ali nemojte naglo prestajati s uzimanjem lijeka na svoju ruku", upozorava Latifzai. Objašnjava da nagli prekid uzimanja određenih lijekova može izazvati ozbiljne simptome, uključujući napadaje.

Ovisno o nalazima, liječnik vas može uputiti u centar za poremećaje spavanja ili na test gutanja. Taj se test obično provodi uz pomoć logopeda i ponekad uključuje poseban rendgenski snimak.