VJEŽBANJE rano ujutro moglo bi donijeti veće zdravstvene koristi, sugerira nova studija. Istraživanje provedeno na više od 14.000 ljudi pokazalo je da su osobe koje su redovito vježbale ujutro imale znatno manju vjerojatnost razvoja koronarne arterijske bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 ili pretilosti u usporedbi s onima koji su vježbali kasnije tijekom dana, piše Express.co.uk.

Istraživanje je analiziralo zdravstvene podatke i podatke o broju otkucaja srca prikupljene s Fitbit uređaja. Voditelj studije Prem Patel, student medicine na Medicinskom fakultetu Chan Sveučilišta Massachusetts, istaknuo je važnost bilo kakve tjelesne aktivnosti.

"Svaka tjelovježba bolja je od nikakve, no pokušali smo utvrditi postoji li još neki čimbenik povezan s dobom dana u koje se vježba", rekao je. "Čini se da je vježbanje ujutro povezano s nižim stopama kardiometaboličkih bolesti."

Poznato je da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od stanja poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pretilosti, koji su pak važni čimbenici rizika za razvoj srčanih bolesti.

Znatno manji zdravstveni rizici

Studija je pratila razdoblja tjelesne aktivnosti tijekom kojih su sudionici imali povišen broj otkucaja srca najmanje 15 minuta. Pokazalo se da su osobe koje su često vježbale ujutro imale 31 posto manji rizik od razvoja koronarne arterijske bolesti i 18 posto manji rizik od visokog krvnog tlaka u odnosu na one koji su vježbali kasnije tijekom dana.

Rizik od povišenog kolesterola bio je manji za 21 posto, od dijabetesa tipa 2 za 30 posto, a od pretilosti za 35 posto. Uočene povezanosti bile su neovisne o ukupnoj dnevnoj količini tjelesne aktivnosti. Vježbanje između 7 i 8 sati ujutro bilo je povezano s najnižim rizikom od koronarne arterijske bolesti.

Nova saznanja zahvaljujući tehnologiji

Budući da je studija bila opservacijska, nije mogla dokazati da je upravo vrijeme vježbanja uzrokovalo smanjeni rizik od navedenih zdravstvenih stanja.

Patel je dodao kako se fokus istraživanja mijenja. "Istraživači su se ranije uglavnom bavili količinom, trajanjem ili intenzitetom tjelesne aktivnosti. Sada, kada svaki treći Amerikanac nosi neki pametni uređaj, dobivamo mogućnost praćenja vježbanja iz minute u minutu, što otvara brojne mogućnosti za nove analize", objasnio je.

Nalazi su predstavljeni na godišnjem znanstvenom skupu Američkog kardiološkog koledža.