Što 35 godina prekomjernog pijenja alkohola čini mozgu?
ZNANSTVENICI su otkrili kakve razorne posljedice dugogodišnje konzumiranje alkohola može imati na mozak. Novo španjolsko istraživanje, provedeno na mozgovima osoba koje su u prosjeku 35 godina bile ovisne o alkoholu, pokazalo je značajne genetske promjene koje ljude čine podložnijima ovisnosti.
Odavno je poznato da je alkohol štetan za zdravlje, od opterećenja jetre do povećanog rizika od demencije čak i kod umjerenog pijenja, no ova studija pruža dosad najjasniji uvid u promjene koje se događaju na molekularnoj razini, piše Unilad.
Španjolska studija otkrila trajne promjene u mozgu
Studiju je financiralo španjolsko Ministarstvo zdravstva, a objavljena je u časopisu Addiction. Znanstvenici su analizirali mozgove 18 osoba koje su patile od ovisnosti o alkoholu. Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam takvo stanje opisuje kao nemogućnost prestanka ili kontrole konzumacije alkohola unatoč ozbiljnim posljedicama u privatnom, poslovnom i zdravstvenom životu.
Istraživači su proučavali uzorke moždanog tkiva uzete nakon smrti osoba s dugogodišnjom ovisnošću o alkoholu koje nisu koristile druge ilegalne droge. Uzorci su prikupljeni u Australiji.
Kako alkohol preoblikuje ključne sustave u mozgu
Istraživači su se fokusirali na endokanabinoidni sustav, koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, osjećaja ugode, stresa, pamćenja i motivacije. Usporedili su mozgove osoba ovisnih o alkoholu s onima koji nisu imali takvih problema i otkrili značajne razlike u aktivnosti određenih gena.
Kod osoba s dugogodišnjom ovisnošću razina receptora CB1, povezanog sa žudnjom i povratkom ovisnosti, bila je znatno povišena u dijelovima mozga zaduženima za donošenje odluka i osjećaj nagrade. To može povećati sklonost ovisničkom ponašanju. Istodobno je razina receptora CB2, koji ima zaštitnu ulogu i pomaže u smanjenju upala, bila upola manja, što sugerira da je mozak slabije zaštićen od štetnog utjecaja alkohola.
Promjene su zabilježene i kod receptora GPR55: njegova razina porasla je u području odgovornom za donošenje odluka, a smanjila se u centru za nagradu. Takav obrazac dosad nije bio zabilježen kod osoba s ovisnošću o alkoholu.
Enzim FAAH pokazao je suprotne promjene u tim dijelovima mozga, što bi moglo poremetiti ravnotežu kemijskih tvari odgovornih za osjećaj ugode. Sve zajedno upućuje na to da dugotrajno konzumiranje alkohola mijenja način na koji mozak šalje i prima signale, čime se mogu pojačati žudnja, oslabiti samokontrola te promijeniti raspoloženje i reakcije na stres.
Potraga za učinkovitijim terapijama
Jorge Manzanares, vodeći autor studije i profesor na Sveučilištu Miguel Hernández, istaknuo je koliko su ovi rezultati važni.
"Ovisnost o alkoholu jedan je od glavnih uzroka bolesti i prerane smrti u svijetu. Iako ima ogroman utjecaj na društvo i javno zdravlje, mogućnosti liječenja i dalje su ograničene. Zato je važno razumjeti što se događa u mozgu nakon godina konzumiranja alkohola kako bismo mogli razviti učinkovitije terapije", rekao je.