DOK ODREĐENE namirnice poboljšavaju osjetljivost na inzulin, neke druge mogu imati suprotan učinak – povećati inzulinsku rezistenciju, usporiti metabolizam i pojačati želju za nezdravom hranom. Novo istraživanje iz Njemačke pokazalo je da se ti učinci javljaju brže i traju dulje nego što se ranije mislilo.

Što se događa u tijelu nakon samo pet dana brze hrane?

Studija objavljena u Nature Metabolism proučavala je kako prehrana utječe na inzulinski odgovor u 27 mladih muškaraca. Osamnaest sudionika dodalo je 1.500 kalorija dnevno iz visoko prerađene hrane poput čipsa, keksa, slatkiša i brze hrane, dok su ostali zadržali uobičajeni način prehrane, prenosi Parade. Istraživači su mjerili inzulinski odgovor mozga, količinu masnoće u jetri i promjene u percepciji nagrade povezane s hranom.

Rezultati su pokazali da je već nakon pet dana:

Osjetljivost na inzulin oslabjela je – mozak je počeo jače reagirati na nagrade iz hrane, povećavajući žudnju za nezdravom hranom. Čak i nakon što su se sudionici vratili na normalnu prehranu, slab inzulinski odgovor u mozgu zadržao se u dijelovima povezanima s pamćenjem i donošenjem odluka.

Povećala se količina masti u jetri – iako sudionici nisu dobili na težini, jetra im je slabije obrađivala šećere i masti, što može dovesti do povišenog šećera u krvi i povećanog rizika od dijabetesa tipa 2.

Pojačale su se žudnje za nezdravom hranom – sustav nagrađivanja u mozgu se promijenio, smanjujući zadovoljstvo zdravom hranom i otežavajući prekid loših prehrambenih navika.

Dugoročni učinci na zdravlje

Ovo istraživanje potvrđuje da čak i kratkotrajan unos visoko prerađene hrane može imati dugoročne posljedice – povećanje masnoće u jetri, usporavanje metabolizma i slabljenje kontrole apetita.

Štoviše, negativni učinci trajali su barem dva dana dulje od razdoblja nezdrave prehrane, a moguće i znatno dulje. Stoga, ako želite dugoročno zaštititi mozak i ubrzati metabolizam, izbjegavanje brze hrane može biti ključan korak prema zdravijem načinu života.