KOŽA u srednjim godinama nosi zapise čitavog života, od izlaganja suncu i gradskom zraku do kasnih izlazaka i kozmetičkih eksperimenata. Svaki trag na njoj dio je osobne povijesti, no sama koža s vremenom može postati nepredvidiva. Mogu se pojaviti iznenadne iritacije, crvenilo, svrbež ili mrlje. Za uspješno nošenje s tim promjenama ključno je razumjeti što se događa ispod površine kako bi koža ostala zdrava i njegovana, piše Stuff.

Osjetljiva koža

Osjetljiva koža sve je češća pojava. Svjetsko istraživanje iz 2020. pokazalo je da je 71% odraslih u nekom trenutku iskusilo osjetljivost kože, a 40% njih suočilo se s umjerenim do jakim simptomima. Stanje se češće javlja kod žena.

Osobama s osjetljivom kožom savjetuje se oprez s proizvodima koji sadrže određene sastojke. Među njima su alfa-hidroksi kiseline (AHA), koje djeluju kao kemijski pilinzi i poznati su uzročnici iritacija.

Vitamin C također može nadražiti kožu, unatoč svojim protuupalnim svojstvima. Dermatolozi upozoravaju i na kreme za sunčanje s kemijskim (organskim) filtrima za postizanje visokog zaštitnog faktora jer mogu izazvati reakcije.

Potpuno bi trebalo izbjegavati sapune i sredstva za čišćenje s pH vrijednošću 7 ili višom, kao i parfimirane proizvode, koji nose visok rizik od alergija. Pravilo je i ne koristiti bilo koji proizvod na koji je koža ranije reagirala.

Pigmentacija

Pigment ima zaštitnu ulogu jer štiti kožu od opeklina i upala. Problem nastaje kada se nakuplja neravnomjerno, što dovodi do mrlja na licu i tijelu. Iako takve promjene mogu estetski smetati, gotovo su uvijek bezopasne.

U rješavanju problema pigmentacije najbolji rezultati postižu se kombinacijom više pristupa. Prvi korak je svakodnevno i dosljedno nanošenje kreme za sunčanje. Tretiranje pigmentacije je dugotrajan proces i važno je spriječiti stvaranje novog melanina.

U rutinu njege korisno je uvesti vitamin A, koji smanjuje oksidativni stres i sprječava nastanak mrlja, pri čemu je retinal njegov najučinkovitiji i najpodnošljiviji oblik. Mogu pomoći i niacinamid, vitamin C te AHA ili PHA kiseline, ovisno o osjetljivosti kože.

Ako kozmetički proizvodi ne daju željene rezultate, dostupni su estetski tretmani poput mikroneedlinga, lasera ili IPL-a (intenzivne pulsirajuće svjetlosti). Laser je posebno učinkovit kod duboke pigmentacije, a često se kombinira s IPL-om.

S druge strane, kemijski pilinzi pokazali su se manje djelotvornima. Kod osoba tamnije puti potreban je dodatan oprez zbog češćih komplikacija. Neovisno o odabranom tretmanu, korištenje kreme za sunčanje tijekom cijele godine ostaje nužno.

Psorijaza

Psorijaza je kronično stanje kože koje pogađa između 1 i 3% populacije. Očituje se kao nakupljanje stanica kože koje stvaraju suhe, ljuskave i svrbežne mrlje, često srebrnkaste boje. Važno je znati da bolest nije zarazna i da je osoba nije sama uzrokovala.

Kod psorijaze imunološki sustav pogrešno ubrzava životni ciklus stanica kože. One se zbog toga gomilaju na površini umjesto da se prirodno ljušte, što dovodi do crvenih, upaljenih područja prekrivenih srebrnkasto-bijelim ljuskama.

Najčešće se javljaju na laktovima, koljenima, vlasištu i trupu. Točan uzrok nije poznat, no pretpostavlja se da se radi o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika. Pogoršanje mogu potaknuti stres, infekcije, hladno vrijeme, ozljede kože, pušenje, alkohol i neki lijekovi.

Liječenje je usmjereno na smirivanje imunosne reakcije, ublažavanje upale i poticanje zacjeljivanja kože. Kod blažih slučajeva liječnik opće prakse može preporučiti lokalne tretmane poput krema sa steroidima, vitaminom D, salicilnom kiselinom ili katranom.

Ti proizvodi usporavaju rast stanica i smiruju iritaciju, a redovita hidratacija pomaže kod ljuštenja i svrbeža. Liječnik će vjerojatno savjetovati i izbjegavanje okidača poput stresa, pušenja i alkohola.

Uputnica za dermatologa potrebna je ako psorijaza zahvati više od 10% površine tijela, ako se radi o pustularnom obliku s gnojnim mjehurićima ili o eritrodermiji, hitnom stanju s jakim crvenilom i ljuštenjem kože. Pomoć dermatologa treba potražiti i ako bolest značajno narušava kvalitetu života. U slučaju bolova i ukočenosti u zglobovima, potrebno je obratiti se reumatologu.

Rozaceja

Rozaceja je kronično stanje koje obuhvaća simptome poput crvenila lica, sitnih prištića bez mitesera, upale i osjetljivosti. Iako se može pojaviti i na vratu, prsima, vlasištu i očima, najčešće zahvaća lice. Često ostaje nedijagnosticirana, a istraživanja pokazuju da pogađa do 22% ljudi, većinom žena. Iako se može javiti u bilo kojoj dobi, tipično se pojavljuje nakon 30. godine.

Kod osoba s rozacejom kožna barijera je uvijek oštećena, što stvara začarani krug u kojem oštećenje izaziva upalu, a upala dodatno narušava barijeru. Postoji i genetska komponenta pa tako 30% oboljelih ima člana obitelji s istim problemom, no to nije isključiv faktor.

Gotovo uvijek postoji i neki okidač. Primjerice, kod nekih je to sunce, zbog čega je nužno nositi šešir i zaštitnu kremu. Drugima smeta vino, začinjena hrana ili čokolada. Osobama s rozacejom savjetuje se da prate što im pogoršava stanje i pokušaju to izbjegavati.

Za njegu kože sklone rozaceji preporučuje se korištenje nježnog sredstva za čišćenje i blagih krema za sunčanje širokog spektra. Korisni su i proizvodi koji sadrže retinal, niacinamid, ceramide i hijaluronsku kiselinu.

Akne u srednjim godinama

Iako se akne najčešće povezuju s tinejdžerskom dobi, česte su i kod žena u srednjim godinama. Istraživanje iz 2006. pokazalo je da akne ima 26,3% žena u dobi od 40 do 49 godina te 15,3% žena u pedesetima.

U većini slučajeva radi se o aknama koje su postojale i ranije pa su se ponovno aktivirale. Ove upale razlikuju se od tinejdžerskih; obično su crvene, bolne i cistične, a pojavljuju se na bradi, liniji čeljusti i donjem dijelu obraza, za razliku od T-zone.

Dodatni problem u perimenopauzi i menopauzi je slabljenje kožne barijere zbog pada razine estrogena. Zbog toga se uz akne često javljaju i suhoća, ljuštenje te pojačana osjetljivost kože.

Pristup liječenju akni u odrasloj dobi uključuje određivanje prioriteta. Prvo treba provjeriti postoji li upala ili oštećenje kožne barijere i riješiti te probleme. Ako je koža suha, nadražena ili reaktivna, treba razmotriti i mogućnost rozaceje, koja se često javlja u menopauzi.

Same akne tretiraju se slično kao kod tinejdžera, ali s puno nježnijim proizvodima kako bi se izbjegla dodatna iritacija i oštećenje već osjetljive kože.