PREPORUKE o konzumaciji punomasnih mliječnih proizvoda godinama su predmet rasprava i često su proturječne. Dok neke zdravstvene organizacije, poput Američkog kardiološkog društva, savjetuju odabir proizvoda s niskim udjelom masti, novije prehrambene smjernice otvaraju prostor i za punomasne varijante, pod uvjetom da ne sadrže dodani šećer.

Znanstvena zajednica još nema jedinstven stav, a nova istraživanja sve češće dovode u pitanje uvriježeno mišljenje o štetnosti punomasnih mliječnih proizvoda. Jedna takva nova studija, objavljena u časopisu Journal of Nutrition, nudi svježu perspektivu na ovu temu, prenosi Eating Well.

Metodologija istraživanja

Istraživanje je trajalo 12 tjedana i obuhvatilo je 74 odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću. Sudionici su bili nasumično podijeljeni u tri skupine. Prva je skupina smanjila dnevni unos za 500 kalorija i konzumirala isključivo mliječne proizvode s niskim udjelom masti. Druga je skupina u prehranu dodala tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno, ali je također smanjila ukupan unos za 500 kalorija.

Treća skupina konzumirala je tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno bez ikakvih kalorijskih ograničenja. Sudionici koji su jeli punomasne proizvode konzumirali su mlijeko, grčki jogurt i sir. Svi su dobili upute da slijede kanadski prehrambeni vodič, koji potiče unos cjelovitih žitarica i biljne hrane uz izbjegavanje ultra-prerađenih namirnica.

Rezultati studije

Nakon 12 tjedana, skupina koja je jela nemasne proizvode uz kalorijsku restrikciju zabilježila je najveće smanjenje sistoličkog krvnog tlaka, za otprilike 4,25 mmHg.

U skupini koja je jela punomasne proizvode uz kalorijsku restrikciju nije bilo značajnih promjena krvnog tlaka, ali su sudionici održali stabilnu tjelesnu težinu. To upućuje na zaključak da se tri porcije punomasnih proizvoda mogu uklopiti u prehranu s kontroliranim unosom kalorija bez negativnih posljedica.

Zanimljivo je da je i treća skupina, koja je jela punomasne proizvode bez ograničenja kalorija, zabilježila pad sistoličkog tlaka za oko 2,72 mmHg, iako nisu aktivno pokušavali smanjiti unos kalorija. Kod njih je primijećeno i blago smanjenje opsega bokova.

Važno je napomenuti da se sudionici ni u jednoj od dvije skupine koje su konzumirale punomasne proizvode nisu udebljali. Nije došlo ni do pogoršanja indeksa tjelesne mase (BMI), udjela tjelesne masti, razine kolesterola ili šećera u krvi. Obje su skupine zabilježile veći unos proteina i kalcija.

Ograničenja i kontekst

Ovo istraživanje ima nekoliko ograničenja. Provedeno je na manjem uzorku od planiranog zbog poteškoća izazvanih pandemijom bolesti COVID-19. Razdoblje od 12 tjedana dovoljno je za praćenje kratkoročnih učinaka, ali ne i za donošenje zaključaka o dugoročnom zdravlju.

Također, budući da su sudionici bili Kanađani, rezultati se ne mogu nužno preslikati na populacije u drugim dijelovima svijeta. Studiju su djelomično financirali kanadski proizvođači mlijeka (Dairy Farmers of Canada), no autori su naveli da nema sukoba interesa i da financijeri nisu utjecali na rezultate.

Što to znači za svakodnevnu prehranu?

Praktična poruka ove studije jest da punomasni mliječni proizvodi, ako se konzumiraju umjereno kao dio uravnotežene prehrane, mogu biti siguran i hranjiv izbor. Istraživanje potvrđuje da dodavanje tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno, poput čaše mlijeka uz doručak, grčkog jogurta uz ručak i sira uz večeru, ne mora nužno dovesti do debljanja ili pogoršanja zdravstvenih parametara.

Štoviše, moglo bi pridonijeti blagom sniženju krvnog tlaka. Ovo istraživanje predstavlja važan doprinos raspravi o mliječnim proizvodima i sugerira da argumenti protiv punomasnih varijanti možda nisu tako čvrsti kao što se ranije mislilo.