ČITATE ovo za stolom? Možda upravo sada, dok mirno sjedite, vaše tijelo prolazi kroz promjene kojih niste ni svjesni.

Zamislite da vam liječnik kaže: "Vaš način života jednako je opasan kao da pušite kutiju cigareta dnevno." Većina bi odmah odgovorila: "Ali ja ne pušim, živim zdravo." Upravo u tome leži problem. Sve više istraživanja pokazuje da postoji jedna svakodnevna navika, toliko uobičajena da je gotovo ni ne primjećujemo, a koja tiho i sustavno narušava zdravlje: dugotrajno sjedenje.

"Šokantni" podaci o kojima se premalo govori

Istraživači su analizirali 13 velikih studija i zaključili da sjedenje dulje od osam sati dnevno, bez dovoljno fizičke aktivnosti, nosi rizik smrtnosti usporediv s pušenjem i pretilošću. Analiza je obuhvatila više od milijun ispitanika.

Pročitajte to ponovno: više od milijun ljudi. Ovo nije mala studija ni laboratorijski eksperiment, nego stvarni život ljudi koji su godinama praćeni.

U drugom velikom pregledu istraživanja, koje je obuhvatilo oko 800.000 ispitanika, utvrđeno je da osobe koje sjede najviše imaju do 150 posto veći rizik od bolesti i prerane smrti u odnosu na one koji sjede najmanje.

Što se događa u tijelu dok sjedimo?

Ako mislite: "Pa dobro, tijelo se odmara. Što je tu loše?", evo što se zapravo događa.

Srce

Istraživanja pokazuju da osobe koje većinu radnog dana provode sjedeći imaju 34 posto veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima u odnosu na one koji više stoje ili se kreću.

Krvne žile

Tijekom dugog sjedenja usporava se protok krvi. Masne kiseline lakše se talože u krvnim žilama, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Gušterača i šećer u krvi

Sjedilački način života, osobito u kombinaciji s viškom kilograma, povećava rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.

Mozak

Dugotrajno sjedenje povezuje se i s većim rizikom od depresije. Osobe koje najviše sjede imaju oko 14 posto veći rizik razvoja depresivnih simptoma.

Srčani mišić

Kardiolog dr. Benjamin Levine s UT Southwestern Medical Centera upozorava da sjedilački način života može dovesti do ukrućivanja lijeve klijetke srca, dijela koji pumpa krv bogatu kisikom kroz tijelo. Kada srčani mišić izgubi elastičnost, raste tlak i povećava se rizik zatajenja srca.

"Ali ja vježbam vikendom. Zar to nije dovoljno?"

Ovo je možda i najvažniji dio cijele priče.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno. Dugo se vjerovalo da je dovoljno "odraditi" trening ili planinarenje vikendom i time poništiti posljedice sjedenja.

Nova istraživanja pokazuju da to nije baš tako.

Studija Massachusetts General Hospitala pokazala je da dugotrajno sjedenje povećava rizik od srčanih aritmija, srčanog udara i zatajenja srca čak i kod ljudi koji formalno zadovoljavaju preporuke o tjelesnoj aktivnosti.

Drugim riječima, ne možete potpuno "poništiti" osam ili deset sati sjedenja jednim treningom vikendom. Tijelo treba redovito kretanje kroz cijeli tjedan.

Zašto je ovo posebno opasno između 35. i 55. godine?

Upravo u toj životnoj dobi većina ljudi sjedi najviše. Karijera, obveze i stres postupno zamjenjuju kretanje koje smo imali u mlađim godinama. Tijelo tada više nije toliko otporno na loše navike. Dobra vijest je da nije prekasno za promjene.

Kardiolozi s UT Southwestern Medical Centera pratili su fizički neaktivne odrasle osobe koje su dvije godine provodile strukturirani program vježbanja. Sudionici su ostvarili značajno poboljšanje kondicije i elastičnosti srčanog mišića. Zaključak istraživača bio je jednostavan: srce se može "trenirati" i oporaviti.

Što možete učiniti već danas?

Prije nego što krenete na organizirane treninge, postoje male promjene koje možete odmah uvesti u svakodnevicu.

Dobra vijest je da i kratka aktivnost čini razliku. Istraživanje objavljeno u British Journal of Sports Medicine pokazalo je da već 22 minute umjerene do intenzivne aktivnosti dnevno mogu značajno smanjiti zdravstvene rizike povezane sa sjedenjem.

Praktični koraci:

• ustanite i prošećite svakih 60 do 90 minuta
• telefonirajte stojeći ili u hodu
• koristite stepenice umjesto lifta
• prošećite deset minuta nakon ručka
• dio sastanaka odradite u hodu, ako možete

Zaključak koji možda ne želite čuti

Pušači znaju da puše. Svjesni su rizika.

Ljudi koji previše sjede često nisu svjesni da rade nešto štetno jer takav način života djeluje potpuno normalno. Sjedimo na poslu, u autu, kod kuće, pred ekranima. Svi oko nas rade isto. Ali tijelo pamti svaki sat.

Bol u leđima, umor, ukočenost, zadihanost pri usponu stepenicama ili loš san nisu nužno samo znakovi starenja. Često su upozorenje da se premalo krećemo. Pitanje nije hoćete li jednog dana početi više brinuti o kretanju. Pitanje je koliko dugo još mislite odgađati promjenu.

I da, mali koraci jesu važni. No dugoročno je preporučljivo barem dva do tri puta tjedno uključiti organizirani oblik tjelesne aktivnosti kako biste očuvali zdravlje srca, krvnih žila i mišićno-koštanog sustava.