PRETJERAN unos soli može dovesti do neugodne nadutosti, ali i povećati rizik od visokog krvnog tlaka, pojačane žeđi i učestalog mokrenja. Iako se posljedice mogu ublažiti pijenjem vode i unosom hrane bogate kalijem, dugoročno je najučinkovitije smanjiti konzumaciju prerađenih namirnica, koje su glavni izvor viška natrija u prehrani, piše Health.com.

Prekomjerni unos soli najčešće je posljedica prehrane koja se temelji na prerađenoj hrani. Ako jedete uglavnom cjelovite namirnice poput mesa, voća i povrća, vjerojatno unosite manje soli od prosjeka. Iako je sol neophodan dio uravnotežene prehrane, prevelike količine mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema.

1. Zadržavanje vode i nadutost

Kada pojedete obrok bogat solju, tijelo zadržava višak natrija i pokušava ga razrijediti vodom, što uzrokuje zadržavanje tekućine. To može dovesti do bezopasne, ali neugodne nadutosti u trbuhu te potencijalno do edema, odnosno oticanja tkiva.

Edem se često javlja na gležnjevima i rukama, no može se pojaviti bilo gdje u tijelu. Ipak, ako nakon slanih obroka često primjećujete oticanje, preporučuje se razgovor s liječnikom jer edem može ukazivati i na ozbiljnije stanje.

2. Povišen krvni tlak

Budući da konzumacija puno soli može povećati količinu vode koju tijelo zadržava, taj dodatni volumen tekućine dovodi do povećanja volumena krvi i, posljedično, do povišenog krvnog tlaka. Neki su ljudi osjetljiviji na sol od drugih, koji mogu unositi veće količine bez utjecaja na tlak. Kod osjetljivih osoba može se razviti hipertenzija, odnosno visoki krvni tlak.

To znači da povećani volumen krvi vrši prevelik pritisak na stijenke arterija, zbog čega srce radi teže nego inače. Ako se ne liječi, hipertenzija može dovesti do zatajenja srca, moždanog udara ili bolesti bubrega.

Znanstveni dokazi o izravnoj vezi prekomjernog unosa soli i kardiovaskularnih bolesti nisu potpuno jasni. Neke studije ukazuju na krivulju u obliku slova "U", što znači da se rizik od kardiovaskularnih bolesti povećava i pri vrlo visokom i pri vrlo niskom unosu soli.

3. Pojačana žeđ

Konzumiranje slane hrane, poput čipsa ili orašastih plodova, može izazvati snažan osjećaj žeđi. To je signal tijela da je narušena ravnoteža između vode i natrija. Vjerojatno ćete piti više vode kako biste uspostavili ravnotežu, no ako već imate povišen tlak ili edem, to može pogoršati stanje. Ipak, ključno je piti vodu nakon slanog obroka kako bi se izbjegla dehidracija.

Pojačano pijenje vode dovodi i do češćeg mokrenja. Osim što je nepraktično, pri svakom mokrenju gubite kalcij, važan mineral i elektrolit potreban za zgrušavanje krvi, regulaciju otkucaja srca i druge funkcije.

4. Bubrežni kamenci

Ako ne pijete dovoljno vode, a prehrana vam je bogata solju, izloženi ste većem riziku od stvaranja bubrežnih kamenaca. Oni se sastoje od kalcija i oksalata ili mokraćne kiseline, a ako postanu dovoljno veliki, mogu uzrokovati jake bolove.

Budući da prekomjeran unos soli povećava količinu kalcija koja se filtrira kroz bubrege i izlučuje urinom, raste i rizik od razvoja kamenaca. Redovita hidratacija može smanjiti taj rizik.

5. Povećan rizik od raka želuca

Neke studije ukazuju na povezanost između prekomjernog unosa soli i raka želuca. Međutim, znanstvenici još ne znaju točan mehanizam kojim sol povećava rizik, niti je li rizik zapravo povezan s drugom hranom koja se često konzumira uz sol.

Podaci nisu dovoljno čvrsti, a individualni genetski čimbenici i stil života čine ih manje uvjerljivima. Istraživači naglašavaju da su potrebna daljnja istraživanja prije donošenja konačnih zaključaka.

Koliko soli dnevno unositi?

Američke prehrambene smjernice preporučuju unos manji od 2300 miligrama natrija dnevno za sve dobne skupine, što je otprilike jedna čajna žličica soli. Iako je to dobra smjernica za osobe s bubrežnim bolestima ili srčanim problemima, mnoge studije sugeriraju da bi za ostatak populacije ta granica trebala biti viša.

Problem s nutricionističkim studijama jest što su mnoge od njih samo opažajne i ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu. Za dokazivanje izravne veze između soli i zdravlja bilo bi potrebno provesti randomizirano kontrolirano ispitivanje.

Nekoliko kontroliranih ispitivanja, koja su obuhvatila stotine tisuća ljudi, proučavalo je unos soli i rizik od srčanih bolesti te smrtnosti. Zaključci su pokazali da osobe koje unose prekomjerne količine soli imaju veći rizik od srčanih bolesti i smrti, ali isti povećani rizik imaju i osobe koje unose vrlo malo soli. Najniži rizik zabilježen je kod osoba koje dnevno unose između 2600 i 5000 miligrama natrija.

To je znatno više od preporučenih 2300 miligrama. Znanost još uvijek istražuje optimalan unos, no čini se da za solju žudimo s razlogom - tijelu je potrebna. Ključ je pronaći ravnotežu, a smanjenje unosa pakirane hrane učinit će više za regulaciju natrija nego odricanje od soljenke.

Važno je znati da nisu sve namirnice bogate natrijem nužno slanog okusa. Dok je soja umak očit primjer, i namirnice poput kruha i žitarica mogu sadržavati visoke razine natrija. Više od 70 % viška natrija u prehrani dolazi iz prerađene i pakirane hrane.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako vam je dijagnosticiran visoki krvni tlak, edem ili bubrežni problemi, trebali biste se posavjetovati s liječnikom o preporučenom unosu soli za vaše specifično stanje. Za prosječnu zdravu osobu, smanjenje količine prerađene i pakirane hrane u prehrani najučinkovitiji je način smanjenja unosa natrija.

Kako ublažiti posljedice i smanjiti unos soli?

Ako ste pretjerali sa solju u jednom obroku, popijte veliku čašu vode kako biste pomogli tijelu da ispere višak. Također možete povećati unos kalija hranom poput krumpira, avokada ili banana. Tijelu je potrebna ravnoteža natrija i kalija, a kalij može pomoći u kontroli krvnog tlaka ublažavanjem učinaka natrija.

Ako želite trajno smanjiti unos soli, usredotočite se na svježe namirnice umjesto prerađenih i solite hranu po ukusu, osim ako vam liječnik nije savjetovao drugačije. Drastičnim smanjenjem udjela prerađene hrane u prehrani značajno ćete smanjiti i ukupan unos natrija.