NAVIKE spavanja usko su povezane sa zdravljem mozga, a promjene u načinu spavanja ponekad mogu biti rani znak ozbiljnijih neuroloških stanja, uključujući demenciju. Riječ je o odnosu koji znanstvenici sve više istražuju.

"Odnos između poremećaja spavanja i demencije važna je dinamika i područje istraživanja koje se brzo razvija", rekao je neurolog dr. Arman Fesharaki-Zadeh za HuffPost, dodajući da postoji snažna povezanost između smanjenja dubokog sna i povećanog rizika od demencije. Mozak tijekom sna aktivira glimfatički sustav koji uklanja toksine poput amiloid beta proteina, a poremećaji u tom procesu mogu imati dugoročne posljedice.

"Poremećaj spavanja, posebno tijekom faze konsolidacije, može doprinijeti trajnom oštećenju pamćenja", istaknuo je dr. Fesharaki-Zadeh, dok neurolog dr. Rob Nawaz Khan upozorava da rana faza demencije može poremetiti cirkadijalni ritam i strukturu sna. Prema neurolozima, ovo su problemi sa spavanjem koji mogu biti rani znakovi demencije.

Teška nesanica

Povremena nesanica obično nije razlog za zabrinutost, no iznenadna i izražena nesanica može upućivati na dublji problem. Takva stanja uključuju ozbiljne poteškoće s usnivanjem i održavanjem sna, kao i izražen umor i promjene raspoloženja tijekom dana.

"Kod Alzheimerove bolesti česte su poteškoće s usnivanjem, česta noćna buđenja, promjene u noćnom ponašanju i dnevna pospanost jer moždane mreže koje reguliraju ciklus spavanja i budnosti postupno propadaju", objasnio je neurolog dr. Fawad Mian.

Spavanje u neuobičajeno vrijeme

Poremećaji cirkadijalnog ritma mogu uzrokovati da osoba spava danju, a bude budna noću, što često dolazi uz zbunjenost i promjene u ponašanju. "Te su promjene često povezane sa zbunjenošću i promjenama u ponašanju", rekao je dr. Mian, naglašavajući da do toga dolazi jer neurodegeneracija utječe na unutarnji sat mozga. Takvi poremećaji mogu uključivati i noćna buđenja uz dezorijentaciju ili uznemirenost.

Odglumljivanje snova

Poremećaj ponašanja u REM fazi spavanja, u kojem osoba fizički reagira na snove, može biti rani znak određenih oblika demencije. "Posebno demencije s Lewyjevim tjelešcima i Parkinsonove bolesti", rekao je dr. Mian. Osobe mogu vikati, udarati ili naglo ustajati iz kreveta tijekom sna. "To se događa godinama prije pojave simptoma vezanih uz pamćenje jer su regije moždanog debla koje kontroliraju paralizu mišića tijekom sanjanja rano pogođene", dodao je.

Noćno "lutanje"

Buđenje i lutanje po kući tijekom noći, često uz osjećaj zbunjenosti, još je jedan mogući znak poremećaja povezanih s demencijom. Takvo ponašanje često je povezano s poremećenim cirkadijalnim ritmom i nemirom u tijelu, dok mozak ostaje aktivan kada bi trebao odmarati. Ovaj poremećaj može "smanjiti sposobnost mozga da tijekom noći ukloni otpadne proteine, što s vremenom može pridonijeti kognitivnom padu", zaključio je dr. Khan.