STALNO vam je vruće, čak i kada se drugi oko vas osjećaju sasvim ugodno? Osjećaj pregrijavanja i pojačano znojenje mogu biti neugodni, osobito kada ne znate što ih uzrokuje. Ponekad je razlog sasvim bezazlen, no stalna netolerancija na toplinu može biti povezana i s određenim zdravstvenim stanjima ili lijekovima, piše Health.

Dijabetes

Inzulin je hormon koji pomaže tijelu da glukozu iz krvi iskoristi kao izvor energije. Kod dijabetesa tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može učinkovito koristiti, zbog čega raste razina šećera u krvi. Dugotrajno povišena razina šećera može oštetiti krvne žile i živce, što kod nekih ljudi utječe i na znojenje te sposobnost tijela da regulira temperaturu. Zbog toga osobe s dijabetesom mogu biti osjetljivije na vrućinu.

Hipertireoza

Hipertireoza ili pojačan rad štitnjače stanje je u kojem štitnjača proizvodi više hormona nego što je tijelu potrebno. Najčešći je uzrok Gravesova bolest, a mogući su i čvorovi na štitnjači, upala štitnjače te prekomjeran unos joda. Jedan od mogućih simptoma je teško podnošenje vrućine. Mogu se pojaviti i pojačano znojenje, ubrzan rad srca, umor, slabost mišića i drhtanje ruku.

Trudnoća

Tijekom trudnoće sasvim je moguće češće osjećati vrućinu. Tijelo prolazi kroz brojne promjene, povećava se volumen krvi, mijenja se metabolizam, a kako trudnoća napreduje, raste i količina topline koju tijelo proizvodi. Zbog svega toga trudnice mogu biti osjetljivije na visoke temperature i češće osjećati da im je vruće.

Menopauza

Valunzi su jedan od najpoznatijih simptoma menopauze i perimenopauze. Riječ je o iznenadnom osjećaju topline koji se najčešće širi licem, vratom i prsima, a često ga prati znojenje. Pojavljuju se zbog hormonalnih promjena koje utječu na način na koji tijelo regulira temperaturu. Mogu se javiti tijekom dana, ali i noću. Tada govorimo o noćnom znojenju, koje kod nekih žena može znatno narušiti kvalitetu sna.

Anhidroza

Iako zvuči neobično, problem može biti i premalo znojenja. Anhidroza je stanje u kojem se osoba ne znoji dovoljno ili se uopće ne može znojiti. Znojenje je jedan od glavnih načina na koje se tijelo hladi pa njegov izostanak može dovesti do slabijeg podnošenja vrućine. Uzroci mogu biti različiti, od određenih bolesti i oštećenja živaca do problema sa znojnim žlijezdama ili nekih lijekova.

Vrućica

Ako osjećaj vrućine prati povišena tjelesna temperatura, uzrok može biti vrućica. Najčešće se javlja kao odgovor organizma na infekciju, iako može imati i druge uzroke. Posebnu pozornost treba obratiti na visoku ili dugotrajnu temperaturu te na simptome poput otežanog disanja, zbunjenosti, ukočenog vrata, jakih glavobolja, upornog povraćanja, osipa ili izrazite slabosti. U takvim slučajevima potrebno je potražiti liječničku pomoć.

I lijekovi mogu biti uzrok

Određeni lijekovi mogu utjecati na sposobnost tijela da regulira temperaturu ili na znojenje. Među njima su neki antidepresivi, antipsihotici, lijekovi za krvni tlak, diuretici, antikolinergici i drugi lijekovi. To može biti posebno važno tijekom ljetnih vrućina i toplinskih valova. Ako sumnjate da je osjećaj vrućine povezan s terapijom koju uzimate, nemojte je samostalno prekidati ili mijenjati, nego razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom.

Kako si pomoći?

Ako vam je često vruće, način ublažavanja tegoba ponajprije ovisi o njihovu uzroku. Kod nekih ljudi mogu pomoći jednostavne promjene svakodnevnih navika.

Tijekom vrućih dana birajte laganu i prozračnu odjeću, pijte dovoljno tekućine i, kada je moguće, boravite u rashlađenim prostorima. Veće fizičke napore na otvorenom bolje je planirati ujutro ili predvečer, kada su temperature niže.

Osobama koje imaju valunge može pomoći izbjegavanje mogućih okidača poput alkohola, kofeina i jako začinjene hrane. Ako vas muči noćno znojenje, pokušajte održavati spavaću sobu ugodno rashlađenom i birati laganiju posteljinu.

Kako se brzo rashladiti?

Kada vam treba brzo olakšanje, može pomoći ventilator ili klimatizirani prostor, hladniji napitak te hladan oblog na vrat, čelo ili zapešća. Može pomoći i tuširanje mlakom ili ugodno hladnom vodom.

Kod velikih vrućina važno je pratiti kako se osjećate i ne forsirati fizičku aktivnost ako se pojave slabost, vrtoglavica ili mučnina.

Kada se obratiti liječniku?

Neki ljudi jednostavno teže podnose toplinu ili se više znoje od drugih. No ako ste primijetili novu ili izraženu promjenu, stalno vam je vruće bez očitog razloga ili vam simptomi počinju ometati svakodnevni život i san, dobro je razgovarati s liječnikom.

Hitnu pomoć treba potražiti ako se uz izrazito pregrijavanje pojave zbunjenost, gubitak svijesti, otežano disanje, bol u prsima, izrazito ubrzan rad srca, jaka slabost ili vrlo visoka tjelesna temperatura. Takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljnu bolest povezanu s vrućinom i zahtijevaju brzo liječenje.