POST je posljednjih godina postao popularan način prehrane, no neke metode uključuju znatno dulje razdoblje bez hrane od uobičajenog povremenog posta. Liječnici upozoravaju da dulji postovi mogu utjecati na organizam na različite načine te da nisu prikladni za svakoga.

Liječnik dr. Donald Grant objasnio je što se događa tijekom 36-satnog posta. "Nakon 36 sati, tijelo je vjerojatno iscrpilo većinu dostupne glukoze, što znači da će se za energiju početi oslanjati na pohranjene masnoće", navodi dr. Grant za Unilad. Dodaje da tijekom tog razdoblja može doći do pada razine šećera u krvi, što može uzrokovati glavobolju, slabost, umor, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.

Rizici i siguran prekid posta

Prema riječima dr. Granta, mnogi simptomi povezani s postom zapravo su posljedica dehidracije. "Ključno je piti puno tekućine kako bi sve prošlo sigurno", ističe. Također upozorava da produljeni post nije prikladan za svakoga.

"Produljeni post stavlja tijelo pod stres, stoga bi svatko s kroničnim zdravstvenim stanjem, osobe koje redovito uzimaju lijekove ili pak trudnice i dojilje uvijek trebali potražiti liječnički savjet prije pokušaja takvog posta", kaže.

Posebno naglašava oprez kod osoba s dijabetesom ili poviješću poremećaja prehrane. Napominje da post treba odmah prekinuti ako se pojave ozbiljniji simptomi. "Osobe koje poste trebale bi ga odmah prekinuti ako osjete zbunjenost, znakove izražene dehidracije ili ako postanu izrazito slabe", savjetuje dr. Grant.

Jednako je važno i kako se post završava. Iako mnogi nakon dugog razdoblja bez hrane požele pojesti obilan obrok, dr. Grant preporučuje drukčiji pristup. Kako bi se izbjegla mučnina, povraćanje i probavne smetnje, savjetuje da se post prekine "uravnoteženim obrokom, uz daljnji prioritet na hidraciji".