Dermatolog otkriva pet navika koje neprimjetno dehidriraju vašu kožu
U SVIJETU ljepote i zdravlja, dobra rutina njege ključna je za održavanje čiste i glatke kože. Od seruma i ulja do kiselina i maski za lice, tržište nudi obilje proizvoda koji obećavaju obnovu kožne barijere, ujednačavanje tena pa čak i pomlađivanje.
No, trud uložen u njegu kože ponekad ne daje željene rezultate, a razlog mogu biti svakodnevne navike koje potajno isušuju kožu, a da toga nismo ni svjesni, objasnio je za Newsweek dr. Christopher Bunick, dermatolog i znanstvenik s Medicinskog fakulteta Yale.
Preduga tuširanja
Mnogi vjeruju da dulje tuširanje znači i više hidratacije, no istina je suprotna. Dr. Bunick objašnjava kako dugotrajna tuširanja mogu s kože ukloniti prirodne zaštitne lipide. Višak vode, umjesto da se upije, zapravo izvlači vlagu iz kože i ispire prirodna ulja koja su joj potrebna da bi izgledala popunjeno i hidratizirano.
"Mnogi pacijenti nisu svjesni da vrste sapuna i drugih proizvoda koje koriste mogu pridonijeti suhoći i iritaciji kože", rekao je Bunick. "Nije uvijek lako pronaći odgovarajuće proizvode, ali jedna od navika koju je najteže ispraviti jest duljina tuširanja. Ljudi se jednostavno vole dugo tuširati." Iako je redovito tuširanje preporučljivo, trebalo bi izbjegavati predugo zadržavanje pod tušem.
Tuširanje vrućom vodom
Ponekad nema ničeg boljeg od vrućeg tuša, osobito za hladnijeg vremena. Međutim, ta navika mogla bi vas sprječavati u postizanju blistavog tena. "Još jedna navika koja može dehidrirati kožu jest tuširanje vrlo vrućom vodom. Baš kao i prečesto tuširanje, i ovo može ukloniti prirodne zaštitne lipide s kože", rekao je Bunick za Newsweek.
Nedovoljna hidratacija
Iako zvuči očito da kožu treba hidratizirati kako bi ostala hidratizirana, taj se ključni korak ne smije preskakati. Dr. Bunick, čiji laboratorij proučava molekularna svojstva kožne barijere, ističe da se bez dovoljne hidratacije ne nadoknađuju ceramidi, odnosno lipidi, koji su presudni za zdrav i blistav izgled kože.
Ceramidi su masti koje čine između 30 i 40 posto vanjskog sloja kože. Neophodni su za zadržavanje vlage i sprječavanje ulaska štetnih tvari u tijelo. Koža kojoj nedostaju ceramidi može postati suha i nadražena.
"Proteinsko-lipidna matrica, ključan dio ljudske kožne barijere, vrlo je osjetljiva na oštećenja, posebno od pretjeranih vanjskih uvjeta poput sunca, vjetra, vrućine i vode, ali i od jakih kemikalija i drugih proizvoda koje nanosimo na kožu", rekao je Bunick. "Oni mogu narušiti proteine, uključujući keratine, ili lipide koji našu prirodnu kožnu barijeru čine glatkom, cjelovitom i otpornom na infekcije i iritacije."
Pretjerano izlaganje suncu i toplini
Nije tajna da je sunce iznimno štetno za kožu, zbog čega je redovita upotreba zaštitnog faktora nezaobilazna. Melanom je jedan od najčešćih oblika raka, a svake godine dijagnosticirane su stotine tisuća novih slučajeva. Zaštita od sunca nužna je za cjelokupno zdravlje, a hidratizirana koža samo je dodatna korist.
Nadražujući kemijski proizvodi
Provjera popisa sastojaka prije isprobavanja novog proizvoda mogla bi se isplatiti. "Dehidraciju može uzrokovati stalna upotreba nadražujućih kemijskih proizvoda za osobnu higijenu, poput jakih sapuna i sredstava za čišćenje te kozmetike koja narušava, stvara upale i oštećuje kožnu barijeru", rekao je Bunick.
Iako mnogi pretpostavljaju da je pijenje puno vode dovoljno za hidrataciju tijela i kože, to nije nužno slučaj. "Pijenje više vode ne mora popraviti suhu kožnu barijeru jer će ljudski bubrezi filtrirati taj višak vode. Možete piti puno vode i biti hidrirani, ali i dalje imati narušenu kožnu barijeru, zbog čega je važno pozabaviti se svim mogućim čimbenicima", pojasnio je Bunick.
Njegov je savjet slijediti sljedeće korake: svakodnevna hidratacija kože (posebno odmah nakon tuširanja), umjerena duljina i temperatura tuširanja, minimiziranje izloženosti štetnim proizvodima ili okolišu te, naravno, svjesnost o svemu što može predstavljati rizik za kožnu barijeru.