UVIJEK je pravo vrijeme za prestanak pušenja, ali izgleda da ipak postoji određeno razdoblje u kojem nam to donosi najviše dobrobiti. Naime, najnovije istraživanje na ovu temu pokazalo je da osobe koje prestanu pušiti prije 35. godine imaju gotovo identičnu stopu smrtnosti kao i oni ljudi koji nikada nisu zapalili nijednu cigaretu, donosi Science Alert.

Rezultati također pokazuju kako su oni koji su prestali pušiti u kasnijoj dobi i dalje imali značajnih prednosti za zdravlje, ali je njihova stopa smrtnosti premašila stopu smrtnosti onih koji su prestali prije nego što su navršili 35 godina. Naprimjer, bivši pušači koji su prestali pušiti u dobi od 35. do 44. godine imali su 21 posto veću stopu smrtnosti u usporedbi s osobama koje nikad nisu pušile.

Osobe koje su prestale pušiti nešto kasnije, odnosno od 45. pa sve do 54. godine, imale su čak 47 posto veću stopu smrtnosti. Autori spomenute studije objašnjavaju kako je pušenje povezano s najmanje dvostruko većom stopom smrtnosti, bez obzira na to o kojem se uzroku smrti radilo.

Prestanak pušenja povezan je sa smanjenom stopom smrtnosti

''Prestanak pušenja, osobito u mlađoj dobi, bio je povezan sa značajnim smanjenjem relativnog prekomjernog mortaliteta povezanog s nastavkom pušenja. Ovo je treća velika studija koja sugerira da bi dob od 35 godina mogla biti optimalna za prestanak pušenja, posebno kod osoba koje mlade počnu pušiti'', istaknuo je profesor John P. Price.

Analiza je uključivala podatke više od 550 tisuća odraslih ljudi koji su ispunjavali upitnike između siječnja 1997. i prosinca 2018. godine te su imali od 25 do 84 godine u trenutku ispunjavanja ankete koja se koristila za praćenje zdravlja stanovnika SAD-a. Ti su podaci uključivali osobe koje nikad nisu pušile, bivše pušače te osobe koje još uvijek aktivno puše.

Pušači su skloniji karcinomu, bolestima srca i krvnih žila

U usporedbi s onima koji nikada nisu pušili, pušači su pokazali znatno višu stopu smrtnosti, a naročito su bili skloniji umiranju od karcinoma, bolesti srca i krvnih žila te pluća.

Zanimljiv je podatak i kako su bijelci koji nisu latinoameričkog podrijetla, a koji su bili pušači, pokazali daleko najveću stopu smrtnosti. Price je naglasio da rezultati podsjećaju i na to da bi smanjenje intenziteta, odnosno broj ispušenih cigareta dnevno, trebao biti jedan od ciljeva programa kontrole duhana.

''Prestanak pušenja bio je povezan sa značajno smanjenim rizicima za sve dobne skupine'', dodao je. Konkretno, oni koji su prestali pušiti do 45. godine života smanjili su rizik od prerane smrti i do 90 posto, dok su oni koji su prestali pušiti prije 35. imali stopu smrtnosti vrlo sličnu kao i osobe koje nikada nisu ni pušile.