ORGANIZIRANI i samodisciplinirani ljudi mogli bi biti bolje zaštićeni od demencije u kasnijim fazama života, tvrdi novo istraživanje. Prema podacima, ljudi koji su okarakterizirani kao ekstroverti također mogu doživjeti prednosti u ovom smislu, odgađajući kognitivna oštećenja, koja označavaju prve korake prema demenciji, piše The Daily Mail.

No, prema istraživačima, učinak je obrnut za ljude koji su skloni lošem raspoloženju. Projekt je pratio gotovo 2000 starijih odraslih osoba u Chicagu, kako bi se utvrdilo jesu li karakteristike njihovih osobnosti povezane s kognitivnim padom.

Ljudi koji su postigli visoke rezultate po pitanju savjesnog i organiziranog vođenja života živjeli su gotovo dvije godine dulje bez prvih naznaka mentalnog pada nego oni koji nisu pokazivali takve sklonosti.

Dobrovoljci, pak, s višim rezultatima neuroticizma - tugom, neraspoloženošću i emocionalnom nestabilnošću - počeli su patiti od blagog kognitivnog oštećenja u prosjeku oko godinu dana ranije.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, a bilo je promatračko pa nije moglo utvrditi zašto osobnost može utjecati na rizik od demencije.

No dr. Tomiko Yoneda, psiholog sa sveučilišta Victoria, ukazao je na mnoštvo prethodnih dokaza koji povezuju društvenost i manji rizik. Smatra se da je mentalna stimulacija jedan od najvećih zaštitnika kognitivnog pada.

Dr. Yoneda je rekao: "Karakteristike osobnosti odražavaju relativno trajne obrasce razmišljanja i ponašanja, koji mogu kumulativno utjecati na uključenost u zdrava i nezdrava ponašanja i misaone obrasce tijekom cijelog životnog vijeka. Akumulacija cjeloživotnih iskustava tada može pridonijeti osjetljivosti na određene bolesti ili poremećaje, poput blagog kognitivnog oštećenja, ili pridonijeti individualnim razlikama u sposobnosti da se izdrže neurološke promjene vezane za dob."