NA VRHU najboljih dijeta na svijetu već godinama je mediteranska prehrana. Uz dokaze o prevenciji demencije, dijabetesa, srčanih bolesti, pa čak i erektilne disfunkcije, preporučuju je mnogi stručnjaci. No tvrde i da bi potencijalno mogla naštetiti plodnosti, ako se ne slijedi ispravno.

Također bi mogla oslabiti imunološki sustav i usporiti rast i razvoj djece, tvrdi tim predvođen Sveučilištem u Oslu u Norveškoj.

Usporedili su učinak "zdrave" mediteranske prehrane s tipičnom zapadnjačkom prehranom kod 27 britanskih studenata.

Tjedan dana svi su sudionici jeli svoju uobičajenu zapadnjačku prehranu koju su sami odabrali, a koja je prema njihovim dnevnicima prehrane bila siromašna voćem, povrćem i vinom.

Zatim su prešli na mediteransku prehranu, koja uključuje puno voća i povrća, cjelovitih žitarica, ribe i masti poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Pritom se meso, mliječni proizvodi i zasićene masti jedu u manjim količinama.

Znanstvenici su rekli da su uzorci urina sadržavali veće razine kemikalija kada su sudionici jeli mediteransku prehranu. To je rezultat više od tri puta većeg ukupnog unosa dva ključna sastojka - insekticida i organofosfata. Međutim, učinci su vidljivi samo kod onih koji su jeli hranu koja se tradicionalno uzgaja. Kada su sudionici jeli hranu koja je organska, što znači da je uzgojena bez upotrebe pesticida, kontaminanti su smanjeni za 90 posto.

Profesor Per Ole Iversen sa Sveučilišta u Oslu rekao je: "Postoji sve više dokaza iz opservacijskih studija da su zdravstvene prednosti povećanja konzumacije voća, povrća i cjelovitih žitarica djelomično smanjene većom izloženošću pesticidima povezanom s ovom hranom."

"Naša studija pokazuje da konzumacija organske hrane omogućuje potrošačima prelazak na zdraviju prehranu, bez povećanog unosa pesticida."

Studija objavljena u magazinu American Journal of Critical Nutrition nije istraživala utjecaj koji bi ti toksini imali na ljudsko zdravlje.

No glavni istraživač Carlo Leifert, gostujući profesor u Oslu, rekao je da oni mogu utjecati na hormone u tijelu.

Tvrdi da su mnogi od otkrivenih sintetskih pesticida "potvrđeno ili možda zapravo kemikalije koje ometaju rad endokrinog sustava".

Riječ je o kemikalijama koje mogu oponašati naše prirodne hormone, blokirajući one prave da rade svoj posao i ometajući normalnu plodnost, imunitet i pubertet, na primjer. Oni su povezani s brojnim štetnim ishodima po ljudsko zdravlje, u rasponu od raka do dijabetesa i pretilosti.

Profesor Leifert je rekao: "Sve je više dokaza da takvi toksini mogu oslabiti naš imunološki obrambeni sustav, a možda i našu plodnost. Ako hormoni postanu neuravnoteženi, oni također mogu negativno utjecati na rast i razvoj djece. Voće, povrće i cjelovite žitarice uzgojene na konvencionalni način neki su od glavnih izvora zagađivača okoliša koji se apsorbiraju našom prehranom. Budući da se mediteranska prehrana temelji na takvoj hrani, oni koji je jedu unose deset puta više tih kontaminanata nego da se njihova prehrana temelji na hrani uzgojenoj organski. I uzgojena i divlja riba mogu sadržavati onečišćujuće tvari iz okoliša, ali obično u malim količinama."

Moguće ih je naći u okolišu i svakodnevnim proizvodima, uključujući plastiku, hranu, kozmetiku i deterdžente, na primjer.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da "neke od kemikalija koje ometaju endokrini sustav pronađene u okolišu uključuju određene pesticide".

Istraživači su priznali da nisu uzeli u obzir druge čimbenike, poput kozmetike, koje su sudionici možda koristili i koji su mogli utjecati na rezultate.

Chris Seal, profesor sa Sveučilišta Newcastle uključen u studiju, komentirao je: "Ova studija pruža jasne dokaze da i naša prehrana i način na koji proizvodimo hranu mogu utjecati na razinu izloženosti sintetičkim kemijskim pesticidima i u konačnici na naše zdravlje."

Profesor Leifert ističe da nalazi mogu objasniti "manju učestalost prekomjerne težine/pretilosti, metaboličkog sindroma i raka" kod onih koji jedu organsku hranu.