POREMEĆAJI mozga i demencija sve su češća tema, i to s dobrim razlogom. Procjenjuje se da bi se broj osoba starijih od 65 godina koje žive s nekim oblikom demencije do 2050. godine mogao udvostručiti na 88 milijuna. Iako je poznato da čimbenici poput prehrane, tjelovježbe i sna utječu na rizik, novo istraživanje ističe i jedan iznenađujući faktor - usamljenost.

Prema novoj meta-analizi, usamljenost može povećati rizik od razvoja demencije za čak 31 posto. Ona često vodi do nezdravih navika poput neaktivnosti i izolacije, no postoje načini za njezino smanjenje, poput povezivanja s obitelji i prijateljima ili volontiranja, piše EatingWell.

Važno je razumjeti da promjene u mozgu koje uzrokuju demenciju započinju desetljećima prije pojave prvih simptoma. Zbog toga je prevencija ključna, a uključuje brojne navike. Primjerice, MIND dijeta, koja kombinira mediteransku i DASH dijetu, bogata je namirnicama koje čuvaju zdravlje mozga.

Dokazano je i da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od demencije, uključujući Alzheimerovu bolest, dok nedostatak kvalitetnog sna taj rizik može povećati. Sve navedene navike pozitivno utječu i na druge rizične faktore poput visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa.

Ipak, postoji još jedan čimbenik rizika koji bi vas mogao iznenaditi - usamljenost. Nova meta-analiza, koju su proveli istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Florida State, detaljno je istražila ovu vezu i došla do jasnog zaključka: usamljenost povećava rizik od razvoja demencije za 31 posto.

O samom istraživanju

Ova studija je meta-analiza, što znači da je pregledala prethodno provedena istraživanja o usamljenosti i demenciji prema strogo određenim kriterijima. Istraživači su se usredotočili na dugoročne studije o starenju koje su pratile usamljenost i kognitivne funkcije sudionika tijekom vremena.

Analizom je obuhvaćena povezanost između usamljenosti i demencije svih uzroka, kao i rizik za dvije specifične vrste - Alzheimerovu bolest i vaskularnu demenciju. Također je ispitana veza između usamljenosti i kognitivnog oštećenja koje ne spada u demenciju, ali joj može prethoditi. Prema autorima, ovo je najveća meta-analiza o toj temi do sada provedena, a uključila je 21 studiju s ukupno više od 600.000 sudionika.

Što to znači u stvarnom životu?

"Ovi rezultati nisu iznenađujući s obzirom na sve veći broj dokaza koji povezuju usamljenost s lošim zdravljem", izjavila je glavna autorica studije, dr. Martina Luchetti. Ona pojašnjava kako je demencija spektar te da neuropatološke promjene u mozgu započinju desetljećima prije pojave simptoma.

"Važno je nastaviti proučavati vezu usamljenosti s različitim kognitivnim ishodima ili simptomima diljem ovog spektra", kaže Luchetti. "Usamljenost - nezadovoljstvo društvenim odnosima - može utjecati na vaše kognitivno funkcioniranje i svakodnevni život."

Pritom je ključno razumjeti da usamljenost nije isto što i samoća. Neki ljudi uživaju u vremenu koje provode sami, dok se drugi mogu osjećati usamljeno čak i u prostoriji punoj ljudi. Usamljenost se definira kao osjećaj nedostatka smislenih odnosa ili pripadnosti, što je temeljna ljudska potreba.

Postoje i određeni čimbenici koji povećavaju rizik od usamljenosti, poput problema s vidom, sluhom i pokretljivošću, nedostatka prijevoza, samačkog života, smrti voljene osobe, umirovljenja ili jezičnih barijera. Usamljenost je također povezana s društvenom izolacijom, simptomima depresije i nezdravim navikama poput tjelesne neaktivnosti, a sve to doprinosi kognitivnom padu.

Savjeti za smanjenje usamljenosti

Ako se osjećate usamljeno, postoje koraci koje možete poduzeti. Obratite se obitelji i prijateljima. Iako su ljudi često zauzeti, to ne znači da im nije stalo. Ponekad je potrebno preuzeti inicijativu i prvi se javiti.

Pridružite se grupi koja odgovara vašim interesima, bilo da je riječ o tečaju vježbanja ili učenju nove vještine. Ako vam je potreban prijevoz, raspitajte se o mogućnostima javnog prijevoza u lokalnim centrima za starije, bolnicama ili vjerskim zajednicama. Mnoge zajednice nude aktivnosti i obroke za starije, a postoje i brojne internetske grupe.

Volontiranje je još jedan odličan način za povezivanje i stvaranje osjećaja svrhe. Mnoge organizacije, poput bolnica, centara za starije ili udruga, uvijek traže volontere. Postoje i brojne mogućnosti volontiranja od kuće, stoga se raspitajte možete li pomoći na daljinu.

Usvajanje zdravih navika također pomaže. Briga o sebi poboljšava i fizičko i mentalno zdravlje. Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima, redovita tjelovježba prilagođena vašim mogućnostima, kvalitetan san i upravljanje stresom ključni su za opću dobrobit.

Zaključak

Istraživanja jasno pokazuju da je usamljenost povezana s 31 posto većim rizikom od demencije. Jedan od najboljih načina prevencije jest njegovanje čvrstih i zdravih odnosa. Ako smatrate da vam to nedostaje u životu, potražite načine za povezivanje s drugima.

Ako pak niste usamljeni, ali poznajete nekoga tko jest, redovito se javljajte toj osobi. Iako se ponekad čini da nemamo vremena, redoviti telefonski poziv, video razgovor ili posjet mogu nekome značiti mnogo i potaknuti ga da učini više za sebe.