Uz savjete stručnjaka riješite se opasnih visceralnih masti

Uz savjete stručnjaka riješite se opasnih visceralnih masti
Foto: 123RF

NIJE tajna da višak sala može biti loš za zdravlje. Dok se većina fokusira na to koliko viška sala ima, stručnjaci kažu kako treba sagledati gdje se nalazi. Naime, postoje određeni dijelovi tijela na kojima može predstavljati problem i oni na kojima nije nužno ozbiljno upozorenje. 

Kako znati razliku i što salo govori o zdravlju, otkrio je portal Healthline.

“Važno je znati da ne možete u potpunosti kontrolirati gdje se salo pohranjuje, posebno kako starite”, kažu liječnici.

Većina ljudi akumulira salo u trbuhu, na bokovima i bedrima. No sve ovisi o genima, spolu, dobi i hormonima.

Istraživanje provedeno 2017. godine otkrilo je da gotovo 50 posto distribucije masti određuje genetika. 

“Muškarci češće imaju salo na trbuhu, a žene na bokovima i stražnjici”, kaže liječnik Keith Ayoob.

Zbog sporijeg metabolizma i gubitka mišićnog tkiva, starije odrasle osobe će brže nakupljati masti, a taj višak sala češće će biti visceralan nego potkožan.

“Težina i hormoni su povezani, posebno u četrdesetima. To se događa zbog prirodnog opadanja testosterona kod muškaraca i estrogena kod žena”, rekla je stručnjakinja za tjelesnu mast Pamela Peeke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postoje tri vrste masnog tkiva: potkožno koje se nakuplja u cijelom tijelu, ali posebno oko stražnjice, bokova i bedara, zatim visceralno koje se nalazi na području trbuha, te smeđe masno tkivo koje se nalazi na ramenima i prsima.

Potkožno masno tkivo čini oko 90 posto pohranjenih masti. Visceralno se nalazi duboko u tijelo i obavija organe poput jetre, crijeva, želuca i srca te se ne može opipati. Smeđe masno tkivo je posebno jer pomaže tijelu sagorjeti kalorije i održava ga toplim. Bebe imaju mnogo smeđeg masnog tkiva, odrasli vrlo malo i to tek u području ramena i prsa.

“Potkožne masnoće zapravo skladište energiju. U malim količinama pomaže više nego što mislite jer proizvodi hormon leptin koji mozgu šalje signale da ste siti i ne trebate više jesti”, objašnjavaju stručnjaci.

No, s druge strane kažu kako je previše visceralnog masnog tkiva opasno jer se nalazi oko organa.

“Visceralna mast može ući u jetru i onda se pretvara u kolesterol koji dolazi u krvožilni sustavom i dovodi do začepljenja arterija”, napominju i dodaju kako višak ove vrste masnog tkiva može povećati rizik od bolesti srca, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, srčanog udara i određenih vrsta raka.

Višak visceralnog sala, prema istraživanjima, ima 44 posto žena i 42 posto muškaraca. Kako biste ga smanjili, izbjegavajte brzu hranu, manje sjedite i kontrolirajte stres.

“Jedite zdrave masti, unosite ugljikohidrate i proteine, vježbajte barem pola sata dnevno, izbjegavajte stres, spavajte šest do sedam sati i smanjite unos alkohola”, savjetuju liječnici i zaključuju kako ćete postepenim uvođenjem ovih koraka u svakodnevnu rutinu usvojiti dugoročno isplative navike koje vode ka zdravijem životu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara