VEGETARIJANSKA prehrana, često slavljena kao ključ dugovječnosti i zdravlja, zapravo bi mogla smanjiti vaše izglede da doživite stoti rođendan. Zaključak je to nove velike studije koja je proučavala živote starijih osoba u Kini, piše Newsweek.

Istraživanje na više od 5000 seniora

U istraživanju, objavljenom 2025. godine u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, znanstvenici su pratili 5203 osobe starije od 80 godina. Podaci su prikupljeni iz Kineske longitudinalne studije o zdravom starenju, nacionalnog projekta započetog još 1998. godine. Istraživači su uspoređivali prehrambene navike sudionika i analizirali njihovu povezanost s dosezanjem dobi od 100 godina.

Svejedi u prednosti pred vegetarijancima

Suprotno uvriježenom mišljenju, studija je otkrila da su osobe koje su izbjegavale životinjske proizvode imale manju vjerojatnost da će postati stogodišnjaci. Iako se vegetarijanstvo kod mlađih populacija povezuje s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, ova studija otvara važna pitanja o utjecaju takve prehrane na dugovječnost u dubokoj starosti.

Istraživači su identificirali 1459 stogodišnjaka te su njihove navike usporedili s 3744 sudionika koji su preminuli prije stote godine. Sudionici su podijeljeni na svejede i vegetarijance, pri čemu su vegetarijanci dodatno razvrstani na pesko-vegetarijance (jedu ribu), ovo-lakto-vegetarijance (jedu jaja i mliječne proizvode) te vegane.

Rezultati su pokazali da su vegetarijanci općenito imali značajno manje izglede doživjeti stotu u usporedbi sa svejedima, koji su služili kao referentna skupina. Najmanje šanse imali su vegani, dok kod pesko-vegetarijanaca i ovo-lakto-vegetarijanaca nisu uočene statistički značajne razlike u dugovječnosti u odnosu na osobe koje su jele meso.

Važnost uravnotežene prehrane u starosti

"Ciljajući pojedince napredne dobi (80+ godina) u Kini, otkrili smo da su pojedinci koji slijede vegetarijansku prehranu imali manju vjerojatnost da će postati stogodišnjaci u odnosu na svejede, što naglašava važnost uravnotežene, visokokvalitetne prehrane sa sastavom hrane životinjskog i biljnog podrijetla za iznimnu dugovječnost, posebno kod pothranjenih najstarijih osoba", napisali su istraživači u studiji.

Tim je također utvrdio da indeks tjelesne mase (BMI) igra važnu ulogu u ovoj povezanosti. Među pothranjenim pojedincima, vegetarijanci su imali značajno manje izglede za stoti rođendan. To bi moglo značiti da su starije osobe s nižom tjelesnom težinom osjetljivije na nutritivne nedostatke koji mogu proizaći iz restriktivnih dijeta.

Rizici i prednosti

Iako se biljna prehrana hvali zbog ekološke održivosti i zdravstvenih prednosti, dokazi o njezinoj korisnosti za stariju populaciju sada se čine manje uvjerljivima. Autori studije priznaju da, iako takve dijete smanjuju rizik od kroničnih bolesti, istovremeno su povezane s povećanim rizikom od prijeloma kostiju i pothranjenosti.

S obzirom na to da se očekuje da će se svjetska populacija starijih od 80 godina do 2050. utrostručiti i dosegnuti oko 426 milijuna, ovi nalazi pridonose boljem razumijevanju utjecaja prehrambenih navika na proces starenja.