POČETAK pušenja prije 20. godine života može imati ozbiljne posljedice za zdravlje u kasnijim godinama, čak i ako niste zapalili cigaretu desetljećima. Istraživači iz Nacionalne sveučilišne bolnice u Seulu analizirali su podatke više od 9.2 milijuna odraslih osoba kako bi utvrdili vezu između dobi u kojoj netko počne pušiti i rizika od srčanog ili moždanog udara, piše Daily Mail.

Detalji korejske studije

Iako je veza između pušenja i kardiovaskularnih bolesti dobro poznata, malo je istraživanja proučavalo rizike povezane s dobi u kojoj se s pušenjem započelo.

Studija, objavljena u časopisu Nature, obuhvatila je 9.295.979 odraslih Korejaca koji su 2009. godine prošli zdravstveni pregled. Nitko od sudionika nije imao postojeće srčane bolesti niti je ranije pretrpio moždani udar, a oko 3.7 milijuna njih bili su pušači. Od te skupine, gotovo četvrtina počela je pušiti prije 20. godine, a dva posto prije 15. rođendana.

Znanstvenici su pratili tko je od njih doživio srčani udar, moždani udar ili umro od bilo kojeg uzroka. Pritom su uzeli u obzir i širu sliku, uključujući koliko je tko pušio tijekom života, dob, spol, tjelesnu težinu, krvni tlak, razinu kolesterola, dijabetes, konzumaciju alkohola i učestalost tjelovježbe.

Rani početak nosi najveći rizik

Analiza je pokazala da su najvećem riziku izložene osobe koje su počele pušiti prije 20. godine i pušile su intenzivno, što je definirano kao više od 20 kutija cigareta godišnje. Čak i oni koji su nekad bili strastveni pušači, ali su prestali, i dalje su imali povišen rizik.

U usporedbi s nepušačima, ta je skupina imala više nego dvostruko veći rizik od srčanog udara i oko 80 posto veći rizik od moždanog udara. Također su bili pod znatno većim rizikom od smrti tijekom razdoblja praćenja od 9 godina.

Osobe koje su rano počele pušiti bile su u lošijoj situaciji od onih koje su intenzivno pušile, ali su počele tek u odrasloj dobi, s 20 ili više godina. Apsolutno najveći rizik od moždanog udara, srčanog udara i smrti zabilježen je kod onih koji su prvu cigaretu zapalili prije petnaestog rođendana.

Rizici su ostali visoki čak i nakon što se u obzir uzela ukupna količina popušenih cigareta, što znači da je rizik bio povišen i kod onih koji su rano počeli, ali su ubrzo i prestali. Znanstvenici su zaključili da što osoba ranije počne pušiti, to svaka sljedeća cigareta nanosi više štete.

Moguća objašnjenja

Istraživači smatraju da bi razlog tome mogao biti što su mlade krvne žile osjetljivije na oštećenja te što oštećenje arterija, glavni uzrok kardiovaskularnih bolesti, može započeti već u djetinjstvu. Rani početak pušenja također može potaknuti dugotrajne upale, utjecati na razinu kolesterola i zgrušavanje krvi te uzrokovati jaču ovisnost o nikotinu.

Uočeno je i da su osobe koje su ranije počele pušiti češće konzumirale više alkohola, manje vježbale i jele više prerađene hrane. Ipak, budući da je studija bila opservacijska i temeljila se na jednokratnom upitniku, rezultati ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu.

Glavni autor studije Jung Hun Koh izjavio je kako se nada da će ovo istraživanje pomoći u borbi protiv pušenja kod mlađih osoba. "Rano započinjanje s pušenjem može ukazivati na veću sklonost štetnim društvenim obrascima ponašanja", rekao je. "U skladu s tim, naša analiza potvrđuje da učinci pušenja na razvoj kardiovaskularnih bolesti ovise o dobi i intenzitetu. Nadalje, pokazali smo da početak pušenja u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi znatno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti u usporedbi s onima koji su počeli pušiti s 30 ili više godina."

I američka studija potvrđuje dugoročnu štetu

Ova korejska studija objavljena je samo nekoliko mjeseci nakon što su američki istraživači utvrdili da i pušenje malog broja cigareta može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, čak i godinama nakon prestanka. Znanstvenici s centra Johns Hopkins u Baltimoreu analizirali su podatke iz 22 odvojene studije koje su pratile ukupno 330.000 ljudi tijekom gotovo dva desetljeća.

Tim predvođen dr. Michaelom Blahom zabilježio je više od 125.000 smrti i 54.000 kardiovaskularnih događaja poput srčanih i moždanih udara. "Ovo je jedna od najvećih studija o pušenju do danas, a koristila je najkvalitetnije dostupne podatke iz literature o kardiovaskularnoj epidemiologiji", izjavio je Blaha.

Analiza je pokazala da je čak i pušenje vrlo niskog intenziteta, definirano kao dvije do pet cigareta dnevno, povezano s 50 posto većim rizikom od zatajenja srca i 60 posto većim rizikom od smrti u usporedbi s onima koji nikada nisu pušili. Studija, objavljena u časopisu PLOS Medicine, također je otkrila da se rizik od kardiovaskularnih bolesti najznačajnije smanjuje u prvom desetljeću nakon prestanka pušenja.

No, čak i trideset godina nakon posljednje popušene cigarete, bivši pušači i dalje su imali veći rizik od kardiovaskularnih bolesti nego osobe koje nikada nisu pušile. Dr. Blaha je zaključio da, kada je riječ o prestanku pušenja, vrijedi pravilo "što prije, to bolje".