IAKO se moždani udar uglavnom povezuje sa starijom životnom dobi, posljednjih desetljeća bilježi se pad njegove učestalosti među starijima, dok istovremeno raste broj slučajeva kod mlađih osoba. Posebno zabrinjava porast moždanih udara kod osoba mlađih od 55 godina, a sličan trend potvrđuju podaci iz različitih dijelova svijeta, piše The Independent.

Na globalnoj razini, gotovo 2,8 milijuna ljudi mlađih od 55 godina doživjelo je moždani udar 2021. godine, a gotovo 90% tih slučajeva zabilježeno je u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Procjene pokazuju da će između 2020. i 2030. stope ishemijskog moždanog udara, najčešćeg tipa uzrokovanog krvnim ugruškom, među osobama od 20 do 39 godina porasti za oko 12%.

Koji su uzroci porasta?

Čini se da je rastući broj moždanih udara kod mlađih osoba uglavnom potaknut faktorima na koje se može utjecati. Velika međunarodna studija utvrdila je deset promjenjivih faktora rizika koji su odgovorni za oko 92% moždanih udara kod osoba mlađih od 55 godina.

Ti faktori uključuju visoki krvni tlak, tjelesnu neaktivnost, povišeni kolesterol, lošu prehranu, pretilost, pušenje, srčane probleme, dijabetes, konzumaciju alkohola i psihosocijalne faktore poput stresa ili narušenog mentalnog zdravlja.

Samo visoki krvni tlak uzrokovao je gotovo polovicu moždanih udara kod osoba do 55 godina, a manjak redovite tjelovježbe bio je odgovoran za više od trećine slučajeva.

Britanska studija, koja je obuhvatila 1765 osoba u dobi od 18 do 49 godina hospitaliziranih zbog moždanog udara, pokazala je da je 42% pacijenata imalo visoki krvni tlak. Povišeni kolesterol imalo je 24%, 23% su bili pušači, a 14% je imalo dijabetes. Oko 7% ispitanika prijavilo je i konzumaciju opojnih droga.

Glavni čimbenici

Stope pretilosti i dijabetesa kod mladih rastu već tri desetljeća. Ta stanja, zajedno s visokim krvnim tlakom, kod mlađih odraslih osoba često ostaju nedijagnosticirana ili se ne liječe adekvatno. Ako se ne tretiraju, ovi zdravstveni problemi tiho povećavaju rizik.

Istraživanje je pokazalo da osobe mlađe od 55 godina s dijabetesom imaju oko 3,5 puta veće izglede za moždani ili mini-moždani udar od onih bez te bolesti. Kod osoba s visokim krvnim tlakom taj je rizik bio oko 2,5 puta veći.

Ipak, ovi faktori ne objašnjavaju sve slučajeve. Otprilike polovica ishemijskih moždanih udara kod mladih nema jasan uzrok. Istraživanja također pokazuju da sve veći broj mladih doživljava moždani udar bez ijednog poznatog faktora rizika.

Znanstvenici sada istražuju alternativne uzroke, među kojima su zagađenje zraka, autoimuna stanja i korištenje ilegalnih droga. Stres i prekomjerni rad također se sve češće povezuju s većim rizikom kod mladih.

Dio problema leži i u manjku svijesti. Ljudi koji sebe ne smatraju ugroženom skupinom rjeđe posjećuju liječnika ili mijenjaju životne navike. To, uz faktore rizika koji prolaze nezapaženo, djelomično objašnjava zašto stope moždanog udara kod mlađih odraslih osoba nisu pale kao kod starijih.

Simptomi koje mladi često zanemaruju

Moždani udar kod mlađih odraslih osoba lakše je previdjeti. Velika američka analiza pokazala je da su osobe u dobi od 18 do 44 godine skupina koju hitne službe najčešće šalju kući s pogrešnom dijagnozom, obično nakon što se požale na vrtoglavicu ili glavobolju.

Anketa udruge Stroke Association također je otkrila da je četvrtina preživjelih mlađih od 60 godina izjavila kako im je prvotno postavljena kriva dijagnoza.

Znakovi moždanog udara kod mladih ponekad se razlikuju od onih kod starijih. Većina ljudi pazi na simptome poput opuštenog lica, nemogućnosti podizanja ruku ili nerazgovijetnog govora, no mlađe osobe ne uklapaju se uvijek u taj obrazac.

Moždani udari u stražnjem dijelu mozga, koji utječu na ravnotežu i vid umjesto na lice i ruke, češći su kod mlađih. U tim slučajevima simptomi se mogu očitovati kao problemi s ravnotežom ili vidom, glavobolja, bol u vratu ili vrtoglavica.

Osim što zdravstveni djelatnici mogu previdjeti ove simptome, i sami mladi ljudi često ih pripisuju migreni, umoru, mamurluku ili problemima s unutarnjim uhom. Simptomi mogu prestati nakon kratkog vremena, no čak i tada treba odmah potražiti liječničku pomoć.

Brzina je ključna. Lijekovi za razbijanje ugrušaka obično se moraju primiti unutar 4,5 sata od pojave prvih simptoma, a što se prije primijene, to su bolji izgledi za oporavak.

Glavni simptomi moždanog udara

Prema britanskom NHS-u, glavni simptomi moždanog udara mogu se pojaviti iznenada. To su slabost lica, pri čemu se jedna strana može opustiti, što otežava smijanje; slabost ruku, kada osoba zbog slabosti ili utrnulosti ne može podići obje ruke; te problemi s govorom, koji može biti nerazgovijetan ili zbunjen.

Postoje i drugi znakovi, poput slabosti ili utrnulosti jedne strane tijela, zamagljenog vida ili gubitka vida na jednom ili oba oka, te otežanog govora ili pronalaženja riječi. Mogu se javiti i zbunjenost, gubitak pamćenja, vrtoglavica, padanje, jaka glavobolja, mučnina ili povraćanje.

Kako smanjiti rizik?

Dobra je vijest da je većina moždanih udara kod mlađih ljudi povezana s faktorima na koje možemo utjecati. Prvi je korak provjera krvnog tlaka. Visoki tlak obično nema simptoma pa ga je važno redovito mjeriti. Također biste trebali provjeriti razinu šećera i kolesterola, osobito ako imate višak kilograma ili obiteljsku povijest bolesti srca i moždanog udara.

Životni stil je presudan. Nemojte pušiti i ograničite unos alkohola. Preporučuje se manji unos soli, ne više od šest grama dnevno, i više vlakana, što pomaže u održavanju zdravog tlaka i kolesterola. Tjelovježba je neophodna, a cilj bi trebao biti barem 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, poput brzog hodanja ili vožnje bicikla.

Također, stres i duge radne sate treba shvatiti ozbiljno. Oba faktora neovisno su povezana s većim rizikom od moždanog udara, čak i kad se uzmu u obzir pušenje i visoki tlak. Moždani udar više nije problem samo starijih osoba, a poznavanje znakova i brza reakcija mogu spasiti vaš život ili život nekoga u vašoj blizini.