KORISNICA TikToka @notyourquirkyblackfriend smatra da većina ljudi potpuno pogrešno spava. Kako ona objašnjava u svom videu, ljudi bi trebali biti segmentirani spavači (što znači da bismo trebali spavati kad nam se prohtije), ali industrijalizacija nas je prisilila da spavamo osam sati odjednom svake noći.

"Industrija spavanja vrijedi 70 milijardi dolara. Ona profitira na činjenici da ne možemo spavati preporučenih osam sati zato što nam to nije prirodno. Vidite, ljudi su bili segmentirani spavači, što znači da smo spavali u dijelovima. Spavali smo, probudili se, a zatim opet spavali kad nam se prohtjelo. Ali to se nije baš uklopilo u industrijalizaciju, zar ne? Zahvaljujući umjetnoj svjetlosti i Henryju Fordu... Sad se prisiljavamo spavati osam sati, a zatim se probudimo i odlazimo odraditi svoj posao. Ekonomija spavanja zna da ćete, ako imate problema, potrošiti 5000 dolara na madrac ili stotine tableta za spavanje kako biste mogli spavati tih dragocjenih osam sati", smatra ona.

Da bi saznao istinu, BuzzFeed je razgovarao s dr. Carlearom Weiss, koja je specijalistica gerijatrije i usmjerena je na bihevioralnu medicinu spavanja i cirkadijske ritmove. Ona smatra da u ovom videozapisu ima istine, ali ima i mnogo zabluda.

"Jednostavno objašnjenje ovoga jest da je segmentirani san više povijesna društvena konstrukcija nego fiziološka potreba", rekla je.

I, prije nego što nastavimo dalje, važno je napomenuti da ne treba svima osam sati sna noću, a potreba za snom također može varirati s godinama. Američka akademija medicine spavanja (AASM) ima kliničke preporuke za spavanje u rasponima, prema dobnoj skupini. Primjerice, novorođenčadi treba 14-17 sati sna, dok odraslima i mladima treba sedam do devet sati. Drugim ljudima može trebati samo šest sati.

Dr. Weiss je objasnila: "Definicija koliko sati sna je potrebno temelji se na zdravstvenim ishodima, uključujući težinu, dijabetes, hipertenziju, bolesti srca i moždani udar, depresiju i povećani rizik od smrti."

"Ciklus spavanja i buđenja korelira se s ciklusima svjetlosti i tame, potičući homeostazu spavanja. U prirodnim uvjetima, bez električne energije, probudili bismo se pri izlasku sunca (kad osvijetli) i zaspali nakon zalaska sunca (kad padne mrak)", objasnila je.

U spomenutom videu se opisuje i nešto što se naziva dvofazno spavanje, a to je slučaj kada pojedinci svoje potrebe za snom dijele na dva bloka od približno četiri sata.

"Dvofazno spavanje ne treba miješati s drijemanjem. Povijesno gledano, postoje dokazi da su europska srednjovjekovna društva i plemena u Južnoj Americi i Africi prakticirala dvofazni san kako bi se prilagodili dobrobiti zajednice", objasnila je dr. Weiss.

Dodala je: "To im je omogućilo da provjeravaju članove obitelji, mole se, osiguravaju sigurnost, odlaze u lov itd., kada se probude usred noći. U tim zajednicama je tijekom zime obično usvojen dvofazni obrazac. U brojnim komentarima videozapisa mnogi su ljudi podijelili da se probude usred noći i ne mogu zaspati. Postoji mnogo razloga za to, poput nesanice, tjeskobe, depresije i loše higijene spavanja. To nije nužno potreba za dvofaznim snom."

Video također ističe da je spavanje proizvod industrijalizacije.

"Moja perspektiva - kao znanstvenika i kliničara za spavanje - jest da kapitalizam umanjuje kvalitetu sna. Naše je društvo gurnuto prema tome da radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini. Često zbog posla ne možemo prakticirati higijenu spavanja ili redovito se pridržavati rasporeda spavanja. Imamo rad u smjeni, kasno radno vrijeme i ukupnu tjeskobu i pritisak da budemo produktivni. Spavamo manje od šest sati i postoje zdravstvene posljedice. Ne možemo za to kriviti samo električnu energiju", objasnila je.

Dr. Weiss ne misli da bi promicanje spavanja u blokovima moglo riješiti problem, ali može biti alternativa onima koji imaju poremećaje spavanja ili cirkadijalnog ritma i onima koji imaju ekstremne radne smjene, piše BuzzFeed.