Deserti koji su nastali greškom, a danas ih svi obožavaju
JESTE li se ikada zapitali kako su nastale neke od najpoznatijih svjetskih slastica? Možda će vas iznenaditi da nije svaki omiljeni desert rezultat pažljivog planiranja i generacijskog usavršavanja recepata. Naprotiv, neki su nastali sasvim slučajno i neplanirano.
Ove kulinarske nezgode, od zaboravljenih sastojaka do spašavanja u zadnji čas, dokazuju da i pogreške ponekad mogu dovesti do nečeg sjajnog, piše The Takeout. Od slastica koje su se malo previše zapekle do kreativnih zamjena za sastojke koje su postale popularnije od originala, donosimo sedam deserata iz cijelog svijeta koji su nastali kao pogreške.
1. Eton Mess (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Zamislite desert toliko kaotičan da mu je službeni naziv doslovno "nered". To je Eton Mess, danas omiljena britanska slastica koja podsjeća na umjetničko djelo nastalo u potpunom kaosu. Izgleda kao hrpa zgnječenih jagoda, tučenog vrhnja i smrvljenih beze kora.
Legenda kaže da je krajem 19. stoljeća tijekom utakmice kriketa na koledžu Eton posluživan savršeni desert od jagoda i beze kora. No, poslužitelj ga je putem ispustio. Umjesto da sve baci, jednostavno je pokupio zbrkanu smjesu i poslužio je gostima u zdjelicama. Slastica je bila jednako ukusna, samo je izgledala lošije. Ostalo je povijest, a do početka 20. stoljeća ovaj "nered" postao je standardni dio jelovnika diljem Ujedinjenog Kraljevstva.
2. Tarte Tatin (Francuska)
Priča nas vodi u 19. stoljeće, u gostionicu u okolici Pariza koju je vodila Stéphanie Tatin. Usred gužve za ručak, žureći se da posluži goste, počela je pripremati pitu od jabuka. U tavu je stavila jabuke, maslac i šećer, ali je u žurbi zaboravila na koru, odnosno tijesto koje ide na dno. Umjesto da odustane, odlučila je improvizirati.
Preko već prekuhanih jabuka stavila je tijesto i sve zajedno gurnula u pećnicu. Kad je kolač bio gotov, preokrenula ga je na tanjur, nadajući se da nitko neće primijetiti pogrešku. Gosti ne samo da nisu odbili desert, već su bili oduševljeni. Tako je rođen Tarte Tatin.
3. Popsicle (SAD)
Jedne prohladne večeri 1905. godine, 11-godišnji Frank Epperson sjedio je na trijemu i uživao u voćnom napitku u prahu koji je upravo promiješao drvenim štapićem. Otišao je u kuću, a čašu s napitkom i štapićem ostavio vani i potpuno zaboravio na nju.
Sljedećeg jutra pronašao je svoje piće potpuno smrznuto, a štapić za miješanje virio je iz njega. Zahvaljujući zaboravljenom štapiću, smrznuti sok postao je prava senzacija koja izgledom podsjeća na popularne sladolede na štapiću. Frank, očito vješt i u brendiranju, svoj je izum nazvao "Epsicle", kombinirajući svoje prezime i englesku riječ za ledenicu ("icicle").
4. Crêpes Suzette (Monako)
Još jedan tinejdžer zaslužan je za slučajno stvaranje slavnog deserta. Godine 1895. 14-godišnji konobar Henri Charpentier radio je u Café de Paris i drhtao od nervoze. Tog je dana na večeru trebao doći budući kralj Ujedinjenog Kraljevstva, Edward VII. Dok je pripremao palačinke s umakom od citrusa, šećera i likera, alkohol se slučajno zapalio. No, Henri nije paničario.
Hrabro je kušao umak i, nakon što je utvrdio da je i dalje ukusan, odlučio ga poslužiti. Plamen je karamelizirao šećer i stvorio novu, spektakularnu kreaciju. Princ je bio oduševljen i pitao je kako se desert zove. Charpentier ga je htio nazvati po princu, no on je čast prepustio dami za svojim stolom, koja se zvala Suzette.
5. Keksi s komadićima čokolade (SAD)
Keksi s komadićima čokolade omiljena su američka slastica, a za njihov nastanak zaslužna je Ruth Wakefield. Godine 1938. u gostionici Toll House Inn, usred pripreme keksa, shvatila je da joj je ponestalo otopljene čokolade za kuhanje. Umjesto da odustane, posegnula je za poluslatkom čokoladom koju je nasjeckala na komadiće i ubacila u tijesto.
Pretpostavljala je da će se komadići u pećnici potpuno otopiti i ravnomjerno rasporediti. Međutim, to se nije dogodilo. Tvrdoglavi komadići čokolade samo su omekšali, ali su zadržali svoj oblik. Rezultat nije bio neuspjeh, već potpuno novi i danas najpopularniji recept za kekse.
>> Recept: Keksi s komadićima čokolade
6. Gâteau Manqué (Francuska)
Ova priča govori o pomoćnom pekaru u pariškoj pekarnici Maison Félix, čiji je kulinarski promašaj postao stalno jelo na jelovniku. Desert se zove gâteau manqué, što u prijevodu znači "neuspjeli kolač". Pekar je dobio zadatak ispeći biskvit, no umjesto da istuče bjelanjke u pjenasti snijeg, dobio je gustu i tešku smjesu.
Umjesto da mu uruči otkaz, glavni pekar odlučio je improvizirati. U smjesu je dodao maslac i praline, pretvorivši je u bogat i orašast kolač koji definitivno nije bio biskvit. Poslali su ga kupcima, koji su bili oduševljeni. Kad bi netko pitao o kakvom se kolaču radi, osoblje bi jednostavno slegnulo ramenima i reklo da je to "manqué" - neuspjeh.
7. Kornet za sladoled (SAD)
Ako volite sladoled u kornetu, trebate zahvaliti prodavaču sladoleda na Svjetskoj izložbi u St. Louisu 1904. godine. Njegov je sladoled bio toliko popularan da je ostao bez čistih staklenih zdjelica za posluživanje. U pomoć mu je priskočio susjed sa štanda, Ernest A. Hamwi, koji je prodavao tanka, hrskava peciva nalik vaflima, poznata kao zalabia.
Zajedno su smislili rješenje: još tople vafle smotali su u oblik stošca koji je mogao držati sladoled. Činjenica da je ova nova "posuda" bila i jestiva bila je genijalna. Kupci su se složili, a korneti za sladoled ubrzo su postali traženi posvuda.