U ZAGREBU živi posljednjih pet godina, originalno je iz Splita, a sedam godina živjela je u SAD-u, gdje je završila fakultet. Njezino ime je Marina Matijević, ekološki je osviještena komunikologinja koja je htjela postati bolji građanin pa je pozvala druge da joj se pridruže i otvorila dijalog dijeljenja iskustava na tom putovanju, govori.

Njezin profesionalni put je bio prvenstveno naslonjen na marketing, projektni menadžment te turizam. Prije tri godine krenula je sa svojom specijaliziranom turističkom agencijom. Sve je išlo poprilično dobro dok je koronakriza nije pogodila direktno. Činjenica da joj je virus srušio cijelo poslovanje bila joj je šamar u lice i natjerala ju je da se detaljno preispita čime se to uopće bavi te da shvati koliko je u biti to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo.

Promijenilo joj se cijelo stanje uma

Misli da ju je i zagrebački potres dodatno osvijestio. Nakon te spoznaje, imala je snažnu želju raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje može učiniti neku razliku. Ekologija, očuvanje okoliša i zelene teme su je uvijek zanimali, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, ona odvaja otpad. U tom procesu odvajanja, polovicu ambalaže, tj. otpada s kojim se susretala kroz dan, nije znala kako pravilno sortirati, ali, kaže, nikada i nije imala vremena ni da malo progugla tu temu.

A onda joj je zaustavljanje turizma otvorilo vrijeme i tad je konačno krenula u istraživanje informacija o pravilnom odvajanju otpada. Došla je do saznanja kako postoje određene upute, ali te su upute koje gradovi/općine daju građanima uglavnom samo nabrojene u paragrafe, a ne odnose se na pojedinačne tipove ambalaže. Više su orijentirane na skupine, a u današnjem konzumerizmu postoje razne vrste pakiranja samo za jedan tip proizvoda.

Želi davati ljudima praktične informacije

Isto tako, svaki grad/općina ima svoje upute, tako ako slučajno pročitate informaciju na nekom portalu, a u njoj se izričito nije navelo da se radi o, primjerice, gradu Varaždinu, to može biti kriva informacija ako ste vi, recimo, građanin Zagreba. Sortiranje se razlikuje od grada do grada, upozorava Marina.

U cijelom procesu istraživanja shvatila je da krucijalno nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana. To ju je, pred kraj siječnja 2021. godine, dovelo do otvaranja profila Ja Bolji Građanin te kreacije jednostavnih, kratkih i direktnih uputa za odvajanje otpada, do pojašnjavanja načina kako smanjiti otpad, boljih odabira i sve skupa održivih navika koje bismo trebali usvojiti.

Razvrstavanje otpada - treba imati volje

Kada govorimo o razvrstavanju otpada, mnogi odmah na prvu kažu: "Nemam u kuhinji/stanu mjesta za sve te kante za razvrstavanje." Marina kaže kako je primijetila da se u većini slučajeva čak i ne radi o nedostatku prostora ni o kantama, nego primarno o nedostatku volje i edukacije. Na tržištu sad već postoje brojna rješenja za odvajanje otpada, objašnjava, kao što su kante koje idu jedna na drugu i samim tim zauzimaju značajno manje mjesta.

Kante načelno nisu ni nužne. Vrećica za odvajanje plastike ili papirnata vrećica za papir mogu se zakačiti na kvaku nekih vrata jer to je suha sirovina koja ne curi i na taj način ne zauzima prostor na podu. Biootpad se treba iznositi često tako da je dovoljna i neka mala kantica koja vam stoji na kuhinjskoj površini. A za sve one koji planiraju novu kuhinju, Marinina snažna preporuka je ugradnja kanti za odvajanje u neku od ladica jer to je idealno rješenje.

Kako izbjeći najlonske vrećice na tržnicama i u dućanima

Marina nam je rekla kako je ovo vrlo jednostavno: "Samo malo organizacije prije polaska na tržnicu i ovo je riješen problem. Ne morate vi imati deset platnenih vrećica niti posebne vrećice za voće/povrće, dovoljno je da ste ponijeli prethodno korištene plastične vrećice ili škarnicle. Odlično posluže i plastične posude koje već imate za meso, ribu, jagode, trešnje, orašaste plodove i slično."

"Moramo svi shvatiti da je jednokratna plastika najveći zagađivač", upozorava. Ta komocija jednog korištenja pa pravac kanta je pogubna i to reciklaža ne rješava, nego je nužna promjena ponašanja. Jednom kad vam postupak nošenja svojih vrećica i posuda uđe u naviku, nema povratka i s tržnice ćete se vraćati s osmijehom.

Kutije od sladoleda su bile i ostaju spas

Mjesec je kada se radi zimnica i sprema sve ljetno za ono doba kad vani zahladi. Zamrzavanje hrane je izvrstan način za manje bacanja hrane u kućanstvima, kaže nam Marina. Prva i iznimno važna napomena koju želi navesti je da je najvažnije da koristite ambalažu koju imate. Samo malo promislite što to sve imate u kuhinji.

Pretpostavlja da većina kupuje sladoled na kile u trgovini, a baš to pakiranje je odlična alternativa plastičnim vrećicama. Rađeno je od polipropilena. Da, to je plastika, ali ima dobra svojstva i otpornost kod zamrzavanja i, najvažnije - već je imate kod kuće. Kod održivog ponašanja pogreška je otrčati kupiti sve novo jer na taj način bacamo ono što imamo i bezveze stvaramo dodatni otpad.

Isto to vrijedi i za plastične posude s poklopcem koje većina nas već posjeduje. I one su adekvatne za zamrzavanje. Oba ta tipa posuda možete koristiti i vrtjeti sve dok ne puknu, a puknute odvojene u plastiku imaju dobre šanse da se i recikliraju, za razliku od tankih vrećica. Važno je samo napomenuti kako posude od sladoleda nipošto nije preporučljivo prati u vrućoj vodi, perilici za suđe ili stavljati u mikrovalnu pećnicu jer tada postoji mogućnost da plastika promijeni strukturu.

Kod stakla budite oprezni

Što se tiče zamrzavanja u staklenkama, savjet je uvijek ostaviti dva prsta od kraja kako ne bi došlo do pucanja. Staklene posude će imati naznaku koja od njih može u zamrzivač. Metalne posude također su dobre za zamrzavanje i mogu se uvijek iznova koristiti. Te posude su dobra investicija jer su neuništive.

Ako nešto zamrzavate na kraći vremenski period, odlični su pamučni omoti premazani voskom. Toplinom svojih rukom grijete i oblikujete omote, mogu se prati hladnom vodom, a potpuno su biorazgradivi. Ipak, ne preporučuje ih se za sirovo meso i ribu.

Kod kuhanja se baca jako velik dio potpuno iskoristivog povrća i voća

"Znate onu kada za ikakvo smanjenje otpada ili CO2 emisije ljudi vele, zašto bih ja išta mijenjao kad korporacije stvaraju/ispuštaju stotine puta više od mene? Tako ne mogu prestati naglašavati brojke za otpad od hrane u Hrvatskoj - godišnje bacamo čak 71 kilogram hrane po stanovniku. I tada opet većina nas misli, ma da, to ti najviše odbacuju supermarketi, ugostiteljski sektor… Ali najviše otpada od hrane proizvode kućanstva", govori nam Marina.

Stabljike blitve, listovi cvjetače, stabljika brokule, listovi rotkvice, lišće od mrkve, voda od slanutka, crne banane ili bilo koje drugo zrelije voće, sve su to dijelovi voća i povrća ili cijeli plodovi koje ljudi odbacuju smatrajući ih nejestivima ili nedovoljno ukusnima. A u većini slučajeva baš su ti dijelovi bogatiji hranjivim sastojcima.

Pa se tako recimo banana u takvom prezrelom i zaslađenom obliku puno lakše probavlja i ima više antioksidansa. Isto tako, većina nas gravitira sočnom centru i baca bijeli dio lubenice, pretpostavljajući da bijeli dio nije jestiv. No baš taj dio lubenice ima niz zdravstvenih blagodati: vitamin C za stabilan imunološki sustav, dijetalna vlakna za dugotrajan osjećaj sitosti, citrulin za zdravlje srca i krvnih žila. Dala nam je i svoj najdraži recept za muffine od banane, a možete ga naći na ovom linku.

Otkrila nam je što radi s listovima cvjetače

Napravite čips od listova cvjetače tako da listove skinete, operete pa usitnite na željenu veličinu. Lim za pečenje namažete maslinovim uljem, na listove dodajte soli, papra i krušnih mrvica. Tko želi, može dodati i malo soka limuna. Sve promiješajte, a ako se čini suho, dodajte još maslinovog ulja. Rasporedite ravnomjerno po plehu i pecite u pećnici prethodno zagrijanoj na 200 stupnjeva desetak minuta, da postane hrskavo.

Kako iskoristiti ručak od jučer

Od ostataka ručka ili večere gotovo uvijek se može smiksati krem-juha u blenderu. "Miksam je dosta često", kaže Marina, "i stvarno nema ostatka koji nisam iskombinirala. Zanimljivo je da će vam ukućani uvijek biti oduševljeni jer krasi je unikatnost s obzirom da su ostaci svaki put različiti."

Kuhano meso se uvijek može jesti i hladno ili u sendviču ili u salati. Općenito su salate jako zahvalne jer u njih možete ubaciti baš svašta - od mesa i ostataka povrća do žitarica i tjestenine. Skuhana riža je namirnica koja jako često ostaje višak i kod nas je dosta uvriježen stav da se ona ne smije podgrijavati, ali to vrijedi samo ako nije bila pravilno spremljena nakon kuhanja.

Čim je ohlađena nakon kuhanja, rižu treba staviti u frižider, na taj način neće biti problema, objašnjava nam Marina. Od ostataka ohlađene riže i mozzarelle mogu se napraviti zgodni kroketi, odnosno arancini. No, primjerice, krumpir je namirnica koja ne podnosi podgrijavanje, tako da se s njim ne smije pretjerati u količini. Njezina preporuka je da varivo uvijek kuhate ili bez krumpira ili krumpir skuhate zasebno, jer variva općenito dobro podnose podgrijavanje, a sami krumpir ne.

Ostaci voća ili voćne salate idu odlično u griz, zobenu kašu, neki puding i slično. Isto tako, voćni kolač je uvijek opcija. A kao što je smiksana juha sinonim za ostatke povrća, tako je smoothie za ostatke voća. Sve što se krene kvariti samo ubacite u blender uz ostale dodatke i rezultat je superhranjivi napitak koji rado piju svi. Općenito kada pričamo o ostacima, prvi korak je ne baciti ih, a onda samo pustiti kreativi na volju jer i ostaci daju savršena jela, a osjećaj zadovoljstva time što dragocjenu hranu niste bacilli je neprocjenjiv.