TROVANJE hranom iskustvo je koje ne biste poželjeli ni najgorem neprijatelju. Dani provedeni u grčevima, uz zimicu, i mučninu, nešto je što svi žele izbjeći. Iako većina ljudi automatski pretpostavlja da je za njihovo stanje kriv zadnji obrok, istina je da se simptomi određenih vrsta trovanja hranom mogu pojaviti tek nakon nekoliko dana, pa čak i tjedana. To znači da uzrok problema nije nužno doručak koji ste pojeli jutros ili kava koju ste popili prije nekoliko sati, piše Tasting Table.

Najčešći uzročnik trovanja hranom je norovirus, čiji se simptomi obično javljaju unutar 12 do 48 sati. Prenosi se konzumacijom kontaminirane hrane poput školjaka, povrća ili svježeg voća. Međutim, vrlo je zarazan pa se može prenijeti i kontaktom s drugim ljudima, a virus može preživjeti i na površinama poput pribora za jelo i posuđa. Naravno, ne potječu svi uzročnici trovanja iz istih izvora niti imaju jednako vrijeme inkubacije.

Mnogim uzročnicima trebaju dani da se razviju prije nego što izazovu simptome. Salmonela se, primjerice, može pojaviti i do šest dana nakon konzumacije, a često se nalazi u nedovoljno kuhanim jajima, peradi i mliječnim proizvodima. Bakteriji E. coli može trebati i do deset dana da izazove simptome, a najčešći izvori su nedovoljno kuhano meso, nepasterizirano mlijeko ili sok te neoprano voće i povrće. Kampilobakter, još jedan čest patogen koji se nalazi u sirovom mesu, mlijeku i zagađenoj vodi, ima vrijeme inkubacije do pet dana.

Kako se zaštititi od trovanja hranom?

Ponekad je trovanje hranom jednostavno izvan naše kontrole. Ipak, znati nekoliko čestih mitova o sigurnosti hrane može pomoći u očuvanju zdravlja. Primjerice, pranjem voća, čak i onog s nejestivom korom poput dinja, mogu se ukloniti štetne klice. Također, korištenje termometra za meso pri pripremi peradi, poput piletine i puretine, osigurava da je meso potpuno kuhano - nemojte se oslanjati na vlastitu procjenu. I što je vrlo važno, nemojte prati sirovu perad prije kuhanja jer je to siguran način za širenje bakterija i izazivanje neželjene križne kontaminacije.

Još jedan raširen mit odnosi se na ostatke hrane. Pretpostavka da su svi ostaci sigurni za jelo može biti opasna. Čak i ako hrana izgleda i miriše dobro, ona koja predugo stoji u hladnjaku može razviti bakterije poput C. botulinum, salmonele, listerije i E. coli. Sve su te bakterije obično bez mirisa i ne mijenjaju izgled hrane. Stoga je ključno zapamtiti da nije svako trovanje hranom isto.

Dok neke vrste trovanja mogu potjecati od neopranog povrća koje ste pojeli prije tjedan dana, druge mogu biti posljedica nedovoljno kuhanog mesa koje ste pripremili sinoć. Bez obzira na uzročnika, simptomi su uglavnom isti - povraćanje i proljev, koji se najčešće povuku sami od sebe.

U međuvremenu, važno je dovoljno se odmarati, piti puno tekućine kako biste ostali hidrirani te potražiti liječničku pomoć ako su simptomi teški ili se ne povlače nakon nekoliko dana.