NEKE od najčešćih namirnica koje držimo u smočnicama, poput meda, maslinovog ulja i začina, danas su među proizvodima koji se najčešće krivotvore ili lažno predstavljaju. Prijevare s hranom u porastu su na globalnoj razini, a procjenjuje se da prehrambenu industriju koštaju do 40 milijardi dolara godišnje.

Osim financijske štete, mogu predstavljati i ozbiljan zdravstveni rizik, uključujući izloženost otrovnim aditivima. Zabrinjavajući je podatak da su se prijavljeni slučajevi prijevara između 2020. i 2023. godine povećali za više od 1000 posto, što pokazuje koliko se brzo problem širi, piše Food & Wine.

Lako se naviknuti na cjelogodišnju dostupnost mediteranskog maslinovog ulja, iako sezona berbe maslina obično traje samo od listopada do siječnja. Slično je i s mahunama vanilije, koje nalazimo u bezbrojnim oblicima kad god ih poželimo, unatoč tome što se beru tek nekoliko mjeseci svakog ljeta u glavnim regijama uzgoja poput Madagaskara.

Većina nas rijetko razmišlja o globalnom lancu opskrbe koji mora funkcionirati gotovo savršeno usklađeno kako bi ti proizvodi svakodnevno bili na policama trgovina. No, taj sustav nije bez mana. Kako potrošači nastavljaju tražiti svježe sastojke po iznimno niskim cijenama, bez obzira na prirodne cikluse rasta, te pukotine u sustavu se šire. Rezultat je porast prijevara s hranom, a cijenu na kraju plaćaju kupci.

Što je prijevara s hranom?

Prijevara s hranom, kako objašnjava DigiComply, platforma za usklađenost u prehrambenoj industriji koja koristi umjetnu inteligenciju, obuhvaća "širok raspon namjernih i svjesnih radnji koje poduzima pojedinac ili tvrtka kako bi obmanula potrošače".

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) naziva je i ekonomski motiviranim patvorenjem (EMP), a može se pojaviti u raznim oblicima, uključujući krivotvorenje, pogrešno označavanje i zamjenu sastojaka jeftinijima. Primjeri uključuju prodaju jeftinije ribe pod skuplju, miješanje začina s drugim dijelovima biljke radi povećanja mase ili razrjeđivanje sokova vodom radi veće zarade.

Čest oblik prijevare je i lažno navođenje podrijetla, primjerice kada mislite da kupujete losos s Aljaske, a on je zapravo uzgojen negdje drugdje. Nedavno je objavljen primjer takve prakse s potencijalno pogrešno označenim mesom morskog psa koje se prodavalo u trgovinama diljem SAD-a.

Studija istraživača sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu iz 2025. godine otkrila je da je od 29 testiranih uzoraka mesa morskog psa, čak 93% bilo "nejasno označeno samo kao morski pas'". Od dva proizvoda označena točnom vrstom, jedan je bio pogrešno deklariran. To znači da je samo jedan jedini proizvod na prodajnom mjestu imao ispravnu oznaku.

Koje su namirnice najčešće na meti?

Maslinovo ulje često je na vrhu popisa namirnica podložnih prijevari jer je skupo, njime se naveliko trguje, a autentičnost mu je teško provjeriti bez laboratorijskih analiza. Krajem 2023. godine, španjolske i talijanske vlasti zaplijenile su više od 260.000 litara ulja lažno deklariranog kao ekstradjevičansko i uhitile osumnjičene povezane s međunarodnom kriminalnom operacijom.

Godine 2024. The Guardian je izvijestio da je prijevara s maslinovim uljem u Europskoj uniji dosegnula rekordne razine, pri čemu se većina krivotvorenog ulja miješala s jeftinijim alternativama, a neka su nosila i "obmanjujuće" oznake o podrijetlu. Potkraj 2025. godine, portugalska Agencija za sigurnost hrane i gospodarstva (ASAE) zaplijenila je više od 17.000 litara krivotvorenog maslinovog ulja koje je zapravo bilo obično jestivo ulje.

Druga često krivotvorena namirnica je med, koji je također podložan velikim promjenama cijena, a prijevaru je teško otkriti bez naprednog testiranja. U studenom 2025. godine, ASAE je u Portugalu zaplijenio pet tona krivotvorenog meda. U Turskoj, jednoj od najvećih svjetskih proizvođača meda, vlasti su u samo nekoliko mjeseci 2025. godine zaplijenile krivotvoreni med u vrijednosti od gotovo 30 milijuna dolara.

Začini su još jedno problematično područje. Iz FDA objašnjavaju da se osim miješanja s drugim dijelovima biljaka radi povećanja mase, ponekad koriste i "bojila kako bi začini dobili određenu boju, pogotovo kada boja snažno utječe na percepciju kvalitete". Agencija dodaje: "U začinima poput čilija u prahu, kurkume i kumina pronađena su bojila na bazi olova i druge industrijske boje koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući rak".

Kako prepoznati prijevaru u trgovini

Iako je potrošačima gotovo nemoguće sa sigurnošću otkriti prijevaru s hranom, nekoliko uobičajenih znakova upozorenja može pomoći u smanjenju rizika. Budite sumnjičavi prema cijenama koje se čine predobrima da bi bile istinite. Proizvodnja autentičnog ekstradjevičanskog maslinovog ulja, meda i začina zahtijeva mnogo truda; neuobičajeno niske cijene mogu upućivati na razrjeđivanje ili zamjenu jeftinijim sastojcima.

Pažljivo čitajte deklaracije. Nejasni izrazi poput "pakirano u" ili nedostatak podataka o zemlji podrijetla mogu biti znak za uzbunu. Tražite transparentnost. Proizvođači koji jasno navode izvore sirovina, datume berbe i prakse testiranja vjerojatnije će nuditi autentičan proizvod. Kad god je moguće, kupujte cjelovite proizvode. Cijele začine, ulja s jednim podrijetlom i sirovi med općenito je teže krivotvoriti od visoko prerađenih proizvoda. Na kraju, vjerujte svojim osjetilima. Neobični mirisi, prigušeni okusi ili čudne teksture mogu ukazivati na to da proizvod nije ono za što se predstavlja.

Koliko je zapravo velik problem prijevara s hranom?

Osim što je neugodna, prijevara s hranom može biti i smrtonosna. FDA navodi primjer iz 2008. godine, kada su proizvođači dječje formule u Kini dodavali melamin - kemikaliju koja se koristi u proizvodnji plastike - kako bi lažirali udio proteina. To je dovelo do zatajenja bubrega kod dojenčadi, 50.000 hospitalizacija i "najmanje" šest smrtnih slučajeva.

Prijevara s hranom također je iznimno skupa. Njezin ekonomski utjecaj teško je procijeniti jer joj je cilj ostati neotkrivena, no FDA napominje da vjerojatno "pogađa 1% globalne prehrambene industrije uz godišnji trošak od oko 10 do 15 milijardi dolara, iako neke novije procjene stručnjaka taj trošak podižu na čak 40 milijardi dolara".

Čini se da problem samo raste. Prema izvješću DigiComplyja, između 2020. i 2023. godine, broj incidenata prijevare s hranom porastao je za 1.041%. "To ukazuje na kritičnu promjenu u rizicima kojima su izloženi globalni lanci opskrbe hranom", dodaje se u izvješću. "S obzirom na to da je do svibnja 2024. zabilježeno već 2479 incidenata, brojka bi mogla dodatno eskalirati; potrebne su hitne mjere za sveobuhvatan odgovor na prijevare s hranom."

Što potrošači mogu poduzeti?

Pojedinačni potrošač ne može učiniti mnogo kako bi spriječio prijevare, ali postoje načini da se zaštitite od kupnje krivotvorenih proizvoda. To zahtijeva određeni trud, uključujući upoznavanje s markama i trgovcima od kojih kupujete, prepoznavanje onih s transparentnim praksama nabave i sljedivosti te obraćanje veće pozornosti na cijene. Ako se ponuda čini predobrom da bi bila istinita, vjerojatno i jest.

Također se možete informirati prateći Sustav za praćenje prijevara s hranom Europske komisije i znanstvena istraživanja. Na Sveučilištu McGill istraživači su razvili metodu temeljenu na umjetnoj inteligenciji za provjeru podrijetla meda, dok na Sveučilištu u Ateni znanstvenici rade na brzom testu za utvrđivanje autentičnosti ekstradjevičanskog maslinovog ulja. I naravno, uvijek možete posjetiti lokalnu tržnicu kako biste upoznali osobu koja proizvodi med u vašoj blizini. Razmislite o tome da zatražite posjet pčelinjaku. Tako možete vidjeti odakle vaša hrana dolazi i usput zahvaliti bićima koja sve to omogućuju.