EUROPSKA komisija je u Službenom listu Europske unije 14. studenog objavila zahtjev Republike Hrvatske za upis naziva "Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka" i "Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istarskega goveda – boškarina" u Europski registar proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i zaštićenom oznakom izvornosti.

S obzirom na to da Komisiji na oba zahtjeva nije dostavljen ni jedan prigovor, uredbe će stupiti na snagu dvadesetog dana od objave u Službenom listu Europske unije, odnosno 5.12. ove godine. Meso istarskog goveda - boškarina nosit će europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a Samoborska češnjovka europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

Prvi hrvatski poljoprivredni i prehrambeni proizvod koji je od Europske unije dobio pravo na korištenje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla bio je Krčki pršut 2015. godine, a danas Republika Hrvatska, na razini Europske unije, zauzima sedmo mjesto po broju prehrambenih proizvoda čiji se naziv nalazi u registru proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Samoborska češnofka

Samoborska češnofka ili češnjovka tradicionalna je hrvatska kobasica podrijetlom iz grada Samobora, a priprema se od kombinacije nasjeckanog svinjskog, goveđeg ili junećeg mesa, svinjske masti i češnjaka.

U kobasicu se dodaju mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska i nitritna sol. Nadjevena je u prirodno svinjsko crijevo i oblikovana u parove te toplo dimljena.

Konzumira se kuhana, pirjana ili pečena. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke, koja ovisi o vještini majstora, je postupak "špajlanja", odnosno ručno povezivanje kobasica u parove pomoću malih drvenih štapića. 

Istarski boškarin

Istarski boškarin je pasmina mliječnih goveda podrijetlom iz Istre, ali je osamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo u potpunosti nestala. Zahvaljujući osnivanju Saveza uzgajivača istarskog goveda 1990. godine, pasmina je spašena te danas broji oko 350 krava i 8 bikova.

Meso istarskog boškarina se svježe podvrgava kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, a danas se proizvodi na području čitavog istarskog poluotoka. Postupak zaštite naziva zajedno su 2019. godine pokrenuli hrvatski i slovenski proizvođači, odnosno Savez uzgajivača istarskog goveda i Kmetijska zadruga Agraria Koper.