PAIN au chocolat, poznat i kao chocolatine je francuska slastica koja, kada se doslovno prevede, znači "kruh s čokoladom". Priprema se od iste vrste lisnatog tijesta kao i kroasani, a obično se prodaje još vruć ili topao.

Dok točno podrijetlo ovog slatkog peciva nije potpuno jasno, poznato je da su čokoladni deserti postali popularni u Francuskoj nakon što je čokolada prvi put uvezena iz Amerike. Tijekom godina, ova jednostavna, ali ukusna poslastica stekla je popularnost diljem zemlje i postala jedan od najprepoznatljivijih francuskih pekarskih proizvoda.

No, priča o ovom jednostavnom, ali ukusnom kolaču ima dublje korijene i zanimljivu povijest koja je vrijedna otkrivanja.

Legenda o kroasanu

Povijest kroasana i pain au chocolata duboko je isprepletena. Kroasan ima svoje korijene u Beču, tadašnjoj prijestolnici Habsburške Monarhije, gdje je nastao tijekom opsade Osmanskog Carstva 1683. godine.

Godine 1683., Beč, tadašnja prijestolnica Habsburške Monarhije, bio je pod opsadom Osmanskog Carstva. U tom ključnom trenutku, u pekarnici jednog mladog pekara, dogodila se značajna epizoda. Dok je obavljao svoju svakodnevnu rutinu, pripremajući se za pečenje jutarnjeg kruha, čuo je zvuk kopanja ispod gradskih zidina.

Shvativši da Turci kopaju tunel prema gradu, brzo je digao uzbunu i obavijestio stražare o opasnosti. Ova je akcija omogućila spašavanje grada, a za proslavu ove pobjede, pekar je oblikovao kruh u obliku polumjeseca, simbolizirajući polumjesec na turskoj zastavi. Tako je, prema jednoj legendi, rođen kroasan u obliku polumjeseca.

Dolazak kroasana u Francusku

Druga legenda kaže kako je još jedan Austrijanac utjecao na stvaranje kroasana u Francuskoj. Marija Antoaneta je došla u Francusku kao petnaestogodišnja nadvojvotkinja iz Austrije. Bila je najmlađa kći carice Marije Terezije i Franje I., svetog rimskog cara.

Udala se za kralja Francuske Luja XVI., kako bi ojačala odnose između Francuske i Austrije - dvije zemlje koje su dugo bile neprijatelji.

Nedostajala joj je hrana iz njezine rodne zemlje, uključujući "kipfel", što je njemački izraz za polumjesec. Prema legendi, zamolila je kraljevskog pekara da stvori francusku verziju ovog peciva, što je dovelo do pojave kroasana u Francuskoj.

August Zang: Treći Austrijanac s ulogom u priči

Verzija priče koja se čini vjerodostojnijom je ona o Austrijancu po imenu August Zang. Bio je austrijski artiljerski časnik, a 1839. godine, 46 godina nakon Francuske revolucije u kojoj je Marija Antoaneta izgubila život, osnovao je bečki pekarski obrt u Parizu.

Kaže se da je on taj koji je Francuzima predstavio "kipfel", što je kasnije inspiriralo francuske pekare da stvore vlastitu verziju. Dok je "kipfel" više nalikovao kolaču u obliku polumjeseca, Francuzi tvrde da je, zbog slojevitog lisnatog tijesta, kroasan ipak francuski izum.

Razlika između kroasana i pain au chocolata

Zašto se ovo čokaladno pecivo zove "pain au chocolat" umjesto "un croissant au chocolat" s obzirom na sličnost s kroasanima? Razlika leži u samoj strukturi i obliku ove poslastice. 

Tradicionalni francuski kroasani se često jedu uz dodatak džema ili maslaca, ali nikada u sebi ne sadrže nadjev. Pain au chocolat se izdvaja po tome što ima čokoladu smještenu unutar slojevite strukture tijesta i obično je pravokutnog oblika.

Francuzi razlikuju ova dva proizvoda zbog razlika u punjenju i okusu, iako su oba bazirana na istom osnovnom lisnatom tijestu. Zato je naziv croissant uklonjen, a poslastica je doslovno nazvana čokoladni kruh.

Le Pain au Chocolat najbolje je konzumirati svježe pečen, kada je tijesto još toplo, a čokolada poluotopljena. Često se poslužuje uz jutarnju kavu ili čaj, a također je popularan izbor za brzi doručak ili međuobrok.