KAO POTROŠAČI želimo vjerovati da je hrana koju kupujemo i konzumiramo ono za što se predstavlja. Nažalost, prehrambena industrija je puna obmana i prevara koje mogu ugroziti naše novčanike, ali i zdravlje.

Kako bismo osigurali da uistinu dobivamo ono što plaćamo, oslanjamo se na oznake i ambalažu, ali postoje situacije kada proizvođači koriste marketinški jezik ili određene izraze koji su osmišljeni da privuku našu pažnju i stvore pozitivne asocijacije o određenom proizvodu, ali zapravo ne daju punu sliku o tome što kupujemo.

Također postoje situacije kada su službene kontrole zakazale te proizvod nimalo ne odgovara onome što piše na njemu, što može biti ozbiljna prevara. Posebno smo osjetljivi na prevare u ugostiteljskim objektima, gdje nam nisu odmah vidljive deklaracije o sastojcima hrane i pića koje naručujemo.

Ugostitelji tako mogu koristiti jeftinije sastojke umjesto onih koji se očekuju te se služiti trikovima poput prekomjernog korištenja začina i dodavanja aditiva za poboljšanje okusa kako bi sakrili nedostatke u kvaliteti.

Danas ćemo malo o ribi, ipak je petak.

Riba

Prevare i obmane su posebno česte u slučaju ribe, koja je vrlo profitabilna namirnica na globalnoj razini. Plodovi mora smatraju se kvalitetnom i zdravom vrstom hrane, što dovodi do veće potražnje za njima.

Međutim, prema istraživanjima, više od trećine plodova mora koji se prodaju u ribarnicama, trgovinama i restoranima diljem svijeta krivo je označeno. To znači da se manje tražene i jeftinije vrste riba, školjkaša, rakova i mekušaca prodaju pod imenima traženijih i skupljih vrsta.

Primjerice, u Hrvatskoj se uvozna smrznuta riba prodaje kao domaća, a neke ribarnice prodaju španjolske ili indijske lignje kao jadranske. Prosječnom potrošaču može biti teško razlikovati različite vrste plodova mora, što prevarantima olakšava posao da jeftinije zamjene predstave kao skuplje i traženije.

Osim toga, restorani mogu poslužiti jeftiniju i nekvalitetniju ribu umjesto one navedene u jelovniku ili koristiti ribu koja nije svježa, pa čak i sigurna za konzumaciju jer je odmrznuta i ponovno zamrznuta više puta. Također postoje kemikalije i konzervansi kojima se može poboljšati njezin izgled ili svježina.

Pitanje prevare s plodovima mora globalni je problem, a industrija je samo u prošloj godini ostvarila više od 213 milijardi eura prihoda.

DNA testiranje može biti jedini način da se točno odredi vrsta ribe koja se prodaje, ali to je za potrošače vrlo teško izvedivo. Kao rezultat toga, kada kupuju plodove mora, ključno je da potrošači budu informirani i oprezni kako bi se zaštitili od prevara i obmana.

Uvijek je najbolje kupovati cijelu ribu te tražiti deklaraciju na kojoj je navedena zemlja podrijetla i vrsta ribe. Također je dobra ideja kupovati od provjerenih ribarnica koje mogu jamčiti kvalitetu i autentičnost svojih proizvoda.

>> Kako prepoznati koji je losos divlji, a koji iz uzgajališta