ČINJENICA da preko 30% sve proizvedene hrane u svijetu završava u otpadu ima znatne negativne učinke, kako ekološke, tako i one društvene i ekonomske. Procjene pokazuju da je 8 do 10% globalnih emisija stakleničkih plinova povezano s hranom koja se ne konzumira. Jedan od najučinkovitijih načina za smanjenje emisija stakleničkih plinova je recikliranje kroz svoja tri oblika: standardno recikliranje, upcycling i downcycling.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda tvrdi kako su loša infrastruktura, nedostatak stručnosti u rukovanju i skladištenju hrane te nepovoljne meteorološke okolnosti glavni uzročnici visoke stope kvarenja i rasipanja hrane u zemljama niskog dohotka.

S druge pak strane, hrana lako završava u otpadu u zemljama s visokim dohotkom zbog proizvoljnih rokova trajanja i estetskih preferencija potrošača. Nedostaci, prezrelo voće i povrće, veličine koje su prevelike ili premale te jednostavno pogrešnog oblika, mogu uzrokovati da savršeno ukusno voće i povrće zauvijek ostane neiskorišteno.

Globalno, više od jedne trećine emisija stakleničkih plinova dolazi iz prehrambenog sustava

Smanjenje bacanja hrane u maloprodaji, uslužnoj djelatnosti i na razini kućanstva može pružiti višestruku korist i za ljude i za planet. Međutim, pravi razmjeri bacanja hrane i njegovi učinci do sada nisu bili dobro shvaćeni.

Prema američkoj neprofitnoj organizaciji Project Drawdown koja je jedan od vodeći izvora informacija i uvida u klimatska rješenja, sprječavanje rasipanja hrane pojedinačno je najučinkovitije rješenje za usporavanje globalnog zagrijavanja. 

Razborito korištenje prirodnih resursa može imati golem utjecaj na našu klimu i gospodarstvo

Kretanje prema sustavu bez otpada koristit će proizvođačima, potrošačima i, ponajviše, našem planetu. Unutar globalnog lanca opskrbe hranom, od farme preko proizvodnje do potrošača, postoje brojne mogućnosti za smanjenje otpada, a jedno od najuzbudljivijih rješenja je porast recikliranja hrane. Recikliranjem hrane potrošači dobivaju kvalitetne proizvode, a količina hrane koja završava na otpadu se znatno smanjuje.

Što je to upcycling, a što downcycling?

Upcycling znači podići kvalitetu, recycling znači zadržati je na istoj razini, a downcycling znači smanjiti kvalitetu početnog proizvoda. Upcycled proizvodi sprječavaju bacanje hrane stvaranjem visokokvalitetnih proizvoda od hrane koja bi se inače bacila.

Upcycled hrana sprječava bacanje uzdižući inače bačene sastojke u nove proizvode visoke kvalitete. Izbjegavanjem odredišta za bacanje hrane kao što su spalionice i odlagališta otpada, reciklirana hrana bolje iskorištava energiju utrošenu u uzgoju, transportu i pripremi te hrane.

Preradom hrane pomažemo u smanjenju 70 milijardi tona stakleničkih plinova nastalih gubitkom i otpadom hrane i hranimo rastuće stanovništvo uz manje krčenja šuma i pritiska na okoliš.

Potrebno je probuditi svijest proizvođača, ali i potrošača

Jedna od uobičajenih metoda upcyclinga je hranjenje životinja jer će mnoge životinje, poput svinja, pojesti sve ostatke koji se nađu pred njima. Mnoge vrste otpada od hrane, poput voća, povrća, ljuski jaja, orašastih plodova i ljuski oraha, mogu se koristiti u kompostu za obogaćivanje tla. Proizvođači hrane mogu donirati proizvode koji ne prolaze kontrolu kvalitete ili im je istekao rok organizacijama kao što su pučke kuhinje.  

Sljedeći oblik recikliranja je razgradnja u svrhu proizvodnje energije. Inženjeri su pronašli način da hranu razgrade u biogorivo za višekratnu upotrebu kuhanjem pod pritiskom, a zatim su od ostataka u stanju stvoriti metan koji se može koristiti za proizvodnju električne energije i topline.

Krajnji cilj je osvijestiti ljude i potaknuti ih na razmišljanje i maštovitost. Kod pripreme ručka ostaci hrane mogu se upotrijebiti za pripremu nekog novog jela. Takav način razmišljanja pozitivno utječe na planet i cijeli prehrambeni lanac, smanjuje otpad i osobne troškove.

Iskoristite ostatke za novo jelo

U nastavku imamo par recepata u koje možete uklopiti ostatke hrane bez problema.

Pašteta od ostataka pečene purice

Ovdje se radi o pečenoj purici, ali paštetu možete napraviti od bilo kojeg kuhanog/pečenog mesa. Na primjer, ako vam ostane kuhane piletine i mrkve iz juhe, ta dva sastojka su odličan par za smiksati paštetu. Dodajte začina po vlastitom ukusu, zaljutite, a slobodno dodate i malo krem-sira, maslaca ili majoneze ako želite da pašteta bude malo kremastija i rjeđa, ovisno što od toga imate pri ruci. Recept za paštetu je OVDJE.

Brza slana pita

Ova pita je kul jer u nju možete strpati svašta. Od ostataka mesa, komadića šunke koje nikako da netko konačno pojede, sir s kojim ne znate što biste, ali i zadnji krastavac iz staklenke ili komadić pečene paprike. Recept možete pronaći OVDJE, a ne morate se bojati ni iskombinirati više vrsta brašna - samo pazite da je dio pšeničnog glatkog kako biskvitna smjesa ne bi bila pretvrda i zbijena na kraju.

Zapečena tjestenina

Zapečena tjestenina je valjda jedno od najraznovrsnijih jela ikad. Od toga što možete pomiješati više vrsta tjestenine iz pet različitih vrećica koje vam se već tjednima povlače po kuhinjskom ormariću, do dodataka raznog mesa i sira, pa i povrća, začina. Recept možete pronaći OVDJE.

Quesadille i enchilade

Quesadille su meksičko jelo koje podrazumijeva nadjev s rastopljenim sirom između dvije tortilje. Dakle, da biste napravili neku varijantu quesadilla, svakako trebate tortilje i sir, a u nadjev možete ubaciti što god vam je drago - ili ostalo od ručka. OVDJE je recept. Slično je s punjenim zapečenim tortiljama, odnosno enchiladama, recept za njih možete pronaći OVDJE.