FIZIČKI kontakt sa psom ima znatno dublji učinak od pukog poboljšanja raspoloženja. Novo istraživanje otkrilo je da maženje psa može ojačati otpornost vlasnika na budući stres, piše Newsweek.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Innsbrucku utvrdili su da vlasnici koji su dodirivali svoje pse nakon stresne situacije pokazuju nižu razinu stresa kada se suoče sa sljedećim izazovom. Psihologinja i neuropsihologinja dr. Monica Berntsen, koja nije sudjelovala u istraživanju, objasnila je za Newsweek da interakcija s poznatim psom živčanom sustavu šalje signal da je okolina sigurna.

"Ljudski mozak neprestano traži odgovor na jedno pitanje: jesam li siguran? Kada mazite psa kojeg poznajete, tijelo šalje potvrdan odgovor, bez potrebe za svjesnim razmišljanjem. Spori, ritmični dodiri, toplina i prisutnost smirene, poznate životinje poručuju živčanom sustavu da se opusti", pojasnila je Berntsen.

Dva testa pod pritiskom

U studiji, objavljenoj u časopisu Biological Psychology, sudjelovalo je 64 vlasnika pasa - 51 žena i 13 muškaraca, s prosječnom dobi od 34 godine. Svaki sudionik doveo je svog psa, koji je morao biti star najmanje dvije godine, zdrav i naviknut na nepoznata okruženja.

Znanstvenici su sudionike izložili dvama stresnim zadacima: kvizu općeg znanja s vremenskim ograničenjem i vježbi mentalne matematike. Tijekom kviza imali su samo pet sekundi za odgovor, a u matematičkom zadatku morali su brojati unatrag dok su pratili treperavu točku na ekranu. Istraživač ih je nadzirao videopozivom i davao im negativne povratne informacije.

Sudionici su prošli dva odvojena testna bloka. U jednom su mogli slobodno komunicirati sa svojim psima i maziti ih. U drugom su psi bili u blizini na kratkoj uzici, a vlasnici su ih mogli vidjeti i razgovarati s njima, ali im dodir nije bio dopušten.

Neočekivani rezultati

Znanstvenici su pomoću EEG-a i EKG-a pratili moždanu aktivnost i rad srca sudionika, a u ključnim trenucima pitali su ih i kako se osjećaju. Prvotni cilj bio je utvrditi pomaže li maženje psa ljudima da se brže oporave nakon stresa, no rezultati nisu pokazali prednost u smislu trenutnog oporavka. Značajne razlike pojavile su se tek tijekom drugog stresnog zadatka.

Nakon prvog izazova sudionici su imali petominutnu pauzu. Oni koji su tijekom te stanke dodirivali svoje pse pokazali su blažu biološku reakciju na stres pri sljedećem zadatku. Snimke mozga potvrdile su da su ti sudionici zadržali višu aktivnost alfa-valova, što ukazuje na manju moždanu aktivaciju. Kod onih koji nisu dodirivali pse taj učinak nije zabilježen.

"Poruka sigurnosti" za mozak

Dr. Berntsen kaže da se taj učinak može povezati s fiziološkim posljedicama nježnog dodira, što uključuje aktivaciju parasimpatičkog sustava i porast oksitocina, hormona koji može smanjiti broj otkucaja srca i razinu kortizola. Usporedila je to s fenomenom "društvenog ublažavanja", koji se javlja kada je uz nas osoba od povjerenja tijekom stresne situacije.

"Mozak koji je upravo primio poruku da je siguran ulazi u iduću stresnu situaciju s puno mirnije polazišne točke. Raspolaže s više resursa i ne prelazi tako brzo iz stanja mirovanja u paniku", rekla je Berntsen.

Naglasila je i da je ključno koliko poznajemo psa. "Nepoznatog psa mozak prvo mora procijeniti. S druge strane, vaš vlastiti pas godinama je 'učio' vaš mozak da je uz njega sigurno, pa signal za smirenje stiže brže i djeluje dublje", dodaje.

Istraživači su također otkrili da se subjektivni osjećaji sudionika nisu uvijek podudarali s biološkim reakcijama. Razina stresa koju su ljudi sami prijavili nije uvijek odgovarala onome što su pokazivali otkucaji srca i moždana aktivnost.

Nije lijek za anksioznost

Sveukupno, nalazi upućuju na to da fizički kontakt sa psom primarno utječe na reakciju tijela na budući stres, a ne toliko na oporavak od stresa koji se već dogodio.

Dr. Berntsen ipak upozorava da ove rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da maženje psa liječi anksioznost. "Dugoročno, redoviti trenuci mira poput ovih mogu pomoći u održavanju niže osnovne razine stresa, ali većina studija je mala i kratkotrajna. Ovo nije lijek za anksioznost, već pristupačan i ugodan način da se živčani sustav pripremi za izazove", zaključila je.