ČAK I AKO niste zagrižen vegetarijanac ili vegan, vjerojatno ste svjesni da je mesna industrija daleko od nečega što bismo smatrali idealnim.

I možete zažmiriti na tisuće videa koje vaši "vege-prijatelji" dijele na svojim profilima, ali činjenica jest da se proizvodnja mesa negativno odražava na okoliš i da ono što unosite u sebe nije nužno najkvalitetnija hrana u ponudi.

Stoga vas ne bi trebalo pretjerano šokirati kada pročitate da sve više mladih u svijetu polagano prelazi na vegetarijansku ili vegansku prehranu, a čak i sve veći broj starijih polagano shvaća da se osjećaju bolje ako konzumiraju manje mesa. Ukratko, konzumacija mesa osjetno pada iz godine u godinu u svim razvijenim zemljama.

Sve ovo pred nas stavlja pitanje što bi se dogodilo kada bi apsolutno svi prestali jesti meso.

Odgovor na to pitanje pokušala je dati ekipa Vicea koja je porazgovarala sa stručnjacima koji su razmislili o ovoj temi i pokušali dati najtočniji odgovor.

Bi li farmeri ostali bez posla? Bismo li svi bili sretniji i zdraviji ili bi prestanak konzumiranja izazvao određene probleme o kojima nismo ni razmišljali?

Utjecaj na ekonomiju i stočarstvo (Timothy Land, profesor na Gradskom sveučilištu u Londonu)

"Odgovor na pitanje bismo li mogli održati mesnu industriju bez životinja je velika debata u mom svijetu. Možemo li zamisliti poljoprivredu bez životinja? Možemo li zamisliti da nastavimo s ovim što radimo i da to učinimo još brutalnijim? Životinje, krave i ovce, veliki su uzroci stakleničkih plinova i koristimo mnogo "skrivene" zemlje za njih. Amazonska prašuma nestaje kako bismo mogli uzgajati soju kojom hranimo životinje u Europi koje jedemo. Uzgajamo mnogo žitarica u Britaniji i Europi i time hranimo životinje. Životinje su nekada bile dio ciklusa plodnosti, rotacije u uzgoju, ali pretvorili smo ih u naše suparnike, ne samo u smislu korištenja zemlje već i kao goleme korisnike tla, resursa i hrane. Moramo dramatično smanjiti korištenje životinja u Britaniji."

Land tvrdi da bi se tako drastične promjene drastično odrazile i na poljoprivrednike koji bi trebali razviti nove vještine i to bi transformiralo agrikulturu svake zemlje.

"Političari su uplašeni, ali moraju se suočiti s ovim problemom. Sustav prehrane prisilno će se mijenjati klimatskim promjena, nestašicom vode, populacijskim promjenama. Imamo sustav koji je baziran na tome da je narod sit zahvaljujući izuzetno intenzivnim agrikulturalnim metodama. Znamo da se to mora promijeniti."  

Što se perioda transformacije tiče, on bi trajao najmanje 30 godina, ali industrija neće biti u stanju to samostalno riješiti, već će trebati i promjena potrošačke kulture.

Utjecaj na okoliš (Nick Hewitt, profesor atmosferske kemije sa Sveučilišta Lancaster)

"Konzumiranje mesa čini veliki dio doprinosa stakleničkim plinovima, a kada bi svi prestali jesti meso, emisija plinova povezanih s hranom smanjila bi se za 35 posto.

Najveći su problem stoka. Krave žvaču travu i probavljaju je u želucima bez kisika, što stvara metan. Isto tako, način na koji gnojimo pasišta izaziva emisiju plinova. Transport hrane također doprinosi emisiji, ali to je relativno mali dio.

Prestanak jedenja mesa je najbolji način da nešto stvarno promijenimo. Kada bi svi postali vegani, to bi predstavljalo veliki razliku jer vegetarijanci jedu sir koji je povezan s mliječnom industrijom i kravama. Kada biste eliminirali sireve i meso, dodatno biste smanjili emisiju.

Nažalost, neke uistinu velike zemlje meso smatraju statusnim simbolom i konzumacija mesa drastično raste. Sve što možemo učiniti da pomognemo je dobra stvar."

Utjecaj na zdravlje (Ian Givens, profesor na Sveučilištu Reading)

"Ne postoji povezanost između bijelog mesa i raka i kardiovaskularnih bolesti. Problem je u crvenom mesu. U posljednjih desetak godina bilježimo pad unosa željeza i to je povezano sa smanjenim unosom crvenog mesa koje je najbolji izvor željeza. Na kratke staze to vjerojatno nije problem, ali morate se zapitati što se događa na dulje vrijeme.

Tu je i pitanje cinka i vitamina B12 koje bismo trebali nadomjestiti dodacima, ali s druge strane, crveno meso povećava opasnost od raka crijeva. Procesirano meso je najopasnije, čak je i veća opasnost nego u slučaju crvenog mesa.

Stoga pretpostavljam da bi bez mesa ljudi bili zdraviji jer rak crijeva je najučestaliji rak kod oba spola. Dakle, morali bismo pripaziti na smanjenje unosa procesiranog mesa, kao što su slanina, kobasice, salame, hot dogovi, mesni obroci i tako dalje. Što se bijelog i crvenog mesa tiče, nisam toliko siguran. Vegetarijanci i vegani također imaju manji rizik od bolesti povezanih s pretilošću."