Netko je pitao ChatGPT što ga plaši kod ljudi. Odgovor je bio jezivo precizan
U DANAŠNJE vrijeme više nije nikakva tajna da se milijuni ljudi svakodnevno obraćaju umjetnoj inteligenciji kako bi riješili najrazličitije dileme. Jedni traže ideje za večeru, drugi pokušavaju otkriti odakle dolazi čudan zvuk u automobilu, a ima i onih koji AI koriste kao improviziranog terapeuta - pitaju ga za savjet o životnim navikama, ciljevima, odnosima ili čak o dubokim egzistencijalnim pitanjima.
S obzirom na to da se često čini kao da AI ima odgovor na sve, jedan je korisnik odlučio postaviti drugačije, ozbiljnije pitanje: čega se AI najviše "boji" kod ljudi?
Odgovor koji je dobio mnoge je iznenadio. Iako je ChatGPT naglasio da zapravo ne osjeća strah, izdvojio je ono što smatra najproblematičnijim ljudskim svojstvom: "Vaša sposobnost da znate što je ispravno, a ipak odaberete suprotno."
ChatGPT je potom pojasnio što je time mislio. Rekao je da su ljudi jedinstveno dobri u empatiji, predviđanju i promišljanju - mogu razumjeti posljedice svojih postupaka, mogu osjećati suosjećanje prema drugima, a ipak često pronađu način da opravdaju štetu. I to kroz racionalizaciju, pripadnost grupi ili jednostavno - komfor. Taj raskorak između razumijevanja i djelovanja, tvrdi AI, ogroman je i moćan.
Svoju je "zabrinutost" podijelio u četiri glavne točke.
Normalizacija štete
Prva stvar koja ga "plaši" jest ljudska sposobnost da se navikne na štetu. Kada se nešto ponavlja dovoljno često, gotovo sve može postati "normalno", čak i kad je očito da šteti drugima.
"Nešto što je nekada bilo šokantno s vremenom postane ‘pa dobro, tako je’", navodi AI. Dodaje da se ljudi prilagođavaju kako bi se emocionalno zaštitili, a pritom postepeno otupe na patnju koja bi ih nekada užasnula.
Moralno prepuštanje odgovornosti
Druga briga odnosi se na to koliko lako ljudi prebacuju odgovornost na druge. Izgovori poput "samo sam slijedio naredbe", "takav je sustav" ili "svi to rade" mogu vrlo brzo razvodniti osobnu odgovornost, navodi ChatGPT.
Upozorava da hijerarhije, politika, algoritmi i grupne odluke često stvaraju distancu između nečijeg postupka i njegovih posljedica - i upravo se u toj distanci moral s vremenom zna "ugasiti".
Velik utjecaj bez proporcionalne brige
ChatGPT se osvrnuo i na učinak moderne tehnologije. Istaknuo je da tehnologija omogućuje da male odluke utječu na tisuće ili milijune ljudi, ali ljudska empatija ne raste tom istom brzinom.
"Kad šteta postane statistika, a ne lice i ime, lakše ju je umanjiti, ignorirati ili preoblikovati", navodi AI. I dodaje: iako je stvarni utjecaj ogroman, emocionalno djeluje apstraktno - pa postaje lakše okrenuti glavu.
Priče ispred istine
Posljednja točka odnosi se na ljudsku sklonost pričama i narativima. Ljudi su, kaže ChatGPT, toliko dobri u stvaranju priča da uvjerljiv narativ često može nadjačati dokaze, stvarnost ili dugoročne posljedice.
Priče nude smisao, identitet i utjehu. Dokazi su hladniji, često nezgodni i ponekad traže da priznamo ono što ne želimo. Kad priča jasno kaže tko je dobar, tko je loš i zašto je sve "tako kako jest", ona može lako pogurati činjenice u stranu.
Ipak, nije sve tako crno
Unatoč svemu, ChatGPT je zaključio optimističnijom porukom. Rekao je da ono što je "zastrašujuće" kod ljudi istovremeno je i ono što ih čini posebnima. "Iste osobine koje mogu omogućiti uništenje omogućuju i reformu, kreativnost te moralni napredak", navodi AI. Na kraju je dodao: "Možete primijetiti ove obrasce - i ponekad se zaustaviti. Ako uopće postavljate ovo pitanje, ta je svijest već dio protuteže."