Zašto smo svi postali toliko zaboravljivi?
GRANT SHIELDS držao je predavanje za 24 studenta i u jednom trenutku mozak mu je zablokirao. Nije se mogao sjetiti imena svog asistenta, prenosi The Wall Street Journal.
"Bilo mi je neugodno. Volio bih da mi je sjećanje dobro kao što je nekoć bilo", rekao je dr. Shields i dodao da je čuo smijeh studenata kada je izgovorio pogrešno ime, boreći se s time da se što prije oporavi. Dr. Shields ima 32 godine, istražuje pamćenje i, kad mu se ovo dogodilo, bio je usred predavanja o tome kako stres djeluje na kogniciju.
Privremena kratkotrajna zaboravljivost ovih dana sve je češća pojava kod sve većeg broja ljudi, tvrde stručnjaci. Ne možemo se sjetiti jednostavnih stvari, imena prijatelja ili suradnika koje dugo nismo vidjeli, riječi koje bi nam trebale biti poznate, pa čak i obavljanja nekih rutinskih stvari koje smo prije odrađivali bez razmišljanja.
Živimo u trenutku velikih promjena jer vraćamo se u urede, stvaramo nove navike i snalazimo se u još jednom novom normalnom. Ne smijemo zaboraviti ni rat u Europi. Sve te promjene konzumiraju našu kognitivnu energiju, čak i više nego što mislimo, tvrde neuroznanstvenici. Stoga, nije čudno da se ne možemo sjetiti što smo jeli za doručak. Naši se umovi bore s ovim tranzicijskim trenucima.
"Naši su mozgovi trenutno kao računala s previše otvorenih prozora. To usporava našu moć da obrađujemo podatke, a sjećanje je jedno od područja koja su pogođena", govori Sara C. Mednick, neuroznanstvenica i profesorica kognitivnih znanosti na kalifornijskom sveučilištu Irvine.
Stres uzeo danak
Kronični i kumulativni stres u posljednje dvije godine uzeo je danak. Istraživanje koje vodi dr. Shields pokazalo je da ljudi koji su pogođeni stresom imaju problema s pamćenjem. Stres negativno utječe na našu pozornost i san, a to posljedično utječe i na pamćenje. Isto tako, kronični stres može oštetiti mozak i izazvati dodatne probleme s pamćenjem, govori dr. Shields, profesor na odjelu za psihološke znanosti na Sveučilištu u Arkansasu.
Također, more informacija koje dolaze s različitih kanala zakrčuju naše mozgove. Jako teško zadržavamo pozornost jer neprestano skrolamo po telefonima dok istovremeno radimo druge stvari, a to nam, tvrde neuroznanstvenici, otežava da dugotrajno zabilježimo konkretna sjećanja. Jako se teško prisjetiti nečega bez konteksta, a u tu kategoriju spadaju imena suradnika koji s nama razgovaraju uživo, a ne preko Zooma.
Tu je i jednoličnost naših života u vremenima pandemije. Kako bismo se uopće mogli prisjetiti određenog događaja ako je svaki dan isti?
"Noviteti pogoduju pamćenju. Kad se sva naša iskustva stope u jedno, teško se prisjetiti pojedinačnih trenutaka", govori za The Wall Street Journal Zachariah Reagh, kognitivni neuroznanstvenik i profesor psihologije na Sveučilištu Washington u St. Louisu.
Što napraviti kako biste popravili pamćenje?
Michelle Triant (39) krivi dvije godine covida za to što je nedavno zaboravila kako se zove jedan dio njezinog tijela. Kada ju je njezina četverogodišnja kći upitala "Mamice, jesam li rasla u tvom trbuhu?", Triant je osjetila da je to idealna situacija za lekciju iz anatomije i pokušala joj objasniti. "Ne, srce, ti si zapravo rasla u...", ali nije se mogla sjetiti. U tom je trenutku počela zamuckivati, nadajući se kako će se prisjetiti riječi.
Njezina sedmogodišnja kći viknula je: "Želi reći maternica. Bebe rastu u maminoj maternici, ali joj raste trbuh pa te to malo zbunjuje."
"Da mi je barem imati pamćenje prvašića", rekla je gospođa Triant.
Pamćenje postaje lošije s godinama, ali znanstvenici ne znaju kada točno jer ljudi kognitivno drukčije stare.
Neke studije pokazuju da je pamćenje najbolje kod ljudi u dvadesetima i nakon toga sustavno propada dok neka druga istraživanja pokazuju da najveći pad počinje oko šezdesete. Ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, trebali biste posjetiti liječnika, pogotovo ako i drugi primjećuju vašu zaboravljivost.
Stručnjaci pak preporučuju što trebate raditi kako biste popravili pamćenje.
Ne forsirajte
Ako se prisiljavate da se nečega prisjetite, to je kontraproduktivno. Postat ćete frustrirani, a ta frustracija emocionalnom dijelu mozga dopušta da preuzme dijelove mozga koji su zaduženi za sjećanja, govori Jennifer Kilkus, klinička psihologinja i profesorica psihijatrije u medicinskoj školi Yale. Dajte si vremena, duboko udahnite, smirite misli i pokušajte kasnije.
Prestanite s multitaskingom
Teško se sjetiti ili zapamtiti bilo što ako obavljate više stvari odjednom, govori dr. Kilkus. Maknite telefon, a to će vam pomoći i da kontrolirate pretjerani dotok informacija. Radite stvar po stvar. Obratite pozornost na male stvari koje odrađujete automatizmom, kao što je, primjerice, pranje zuba.
"Kad vježbate obraćanje pozornosti u trenucima koje ne smatrate bitnima, postat će lakše u trenucima koji su bitni", zaključuje dr. Kilkus.
Smirite mozak
Ovo će ojačati frontalni režanj koji uključen i kod pamćenja i prisjećanja, ali i kod regulacije stresa, govori dr. Mednick. Ona preporučuje meditaciju na dnevnoj bazi, jogu ili jednostavno kontrolu disanja, barem deset minuta dnevno. Prošetajte prirodom. Povežite se s onima koje volte, dugo pričajte, zagrlite nekog, seksajte se. Intimnost smanjuje stres jer osjećate se sigurno i zbrinuto, govori Mednick. Naspavajte se jer to čisti vaš um od štetnih stvari koje vam blokiraju mentalne procese.
Budite društveno prisutni
Budite potpuno pozorni kad razgovarate s ljudima. To će vam pomoći da se bolje prisjetite onoga što ste željeli reći jer vam um neće biti rastrzan i prezaposlen pa ćete se i lakše prisjetiti što je izrečeno.
Stoga, maknite telefon, isključite TV i obratite pozornost na ono što vam ljudi govore, nemojte samo čekati svoj red da pričate.
"Svakom razgovoru moramo pristupiti s namjerom. Ako nemamo duboku povezanost, kako uopće možemo očekivati da ćemo se prisjetiti što se dogodilo?" zaključuje dr. Jeanine Turner, profesorica komunikacije na sveučilištu Georgetown.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati