U RANOM djetinjstvu djeca prolaze kroz razne razvojne faze koje odraslima mogu djelovati nepredvidivo, zbunjujuće ili čak zabrinjavajuće. Neke od tih faza izazivaju smijeh, druge nelagodu, a ponekad obje reakcije istovremeno. Roditelji se često nađu u situacijama koje ih natjeraju da se zapitaju – je li ovakvo ponašanje uopće normalno?

Jedna od tih pojava je i sve češće izricanje tvrdnji koje jednostavno nisu istinite. Od izmišljenih situacija do uvjeravanja odraslih u nešto što se nije dogodilo, mnoga mala djeca počinju lagati već u najranijoj dobi, tvrdi psihologinja dr. Cortney Warren.

"Iako to može zabrinuti roditelje, istraživanja pokazuju da većina djece počne lagati između druge i četvrte godine života. Prema istraživanju dr. Kanga Leeja sa Sveučilišta u Torontu, do četvrte godine čak 80 posto djece već laže. Stručnjaci smatraju da je laganje u toj dobi zapravo pokazatelj zdravog razvoja", objasnila je za YourTango.

"Većina laži kod male djece nije zlonamjerna"

Dodaje da, kako bi dijete moglo slagati, mora imati razvijenu sposobnost shvaćanja da druga osoba ne zna ono što ono zna, kao i samokontrolu kako bi prikrilo istinu kroz govor i govor tijela.

"Upravo te sposobnosti povezane su s inteligencijom, samostalnošću i kreativnošću. Drugim riječima, što su djeca bolja u 'čitanju uma' i samokontroli, to će njihova laganja biti sofisticiranija - a to su znakovi naprednog psihološkog razvoja", kaže psihologinja.

Važno je razumjeti da djeca nisu rođena s osjećajem za moral, već ga razvijaju kroz iskustvo i povratne informacije iz okoline.

"Većina laži kod male djece nije zlonamjerna – one su često način da se izbjegnu kazne ili ostvare želje. Uz to, granica između mašte i stvarnosti u toj dobi često nije jasna: biti zmaj, princeza ili superjunak dio je svakodnevice. I upravo zato, iako laganje ne bismo trebali poticati, kod vrlo male djece ono ne mora biti razlog za zabrinutost", zaključila je dr. Warren.