KADA s kolegama krene prema studentskoj menzi, Lorin iz torbe vadi vlastitu hranu. Nije to stvar ukusa ni uštede, već nužnosti. Studentica Grafičkog fakulteta u Zagrebu ima celijakiju, autoimunu bolest zbog koje čak i tragovi glutena mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. U menzama, gdje su obroci dostupni po subvencioniranim cijenama, za nju i druge studente s istom dijagnozom nema sigurnog rješenja.

"Najveći je izazov što stalno moram sve planirati", kaže Lorin. "Večer prije kuham, nosim sa sobom svoju hranu. Ako i kupim nešto, to je možda voda, jogurt ili voćka."

Lorin nije jedina. Mnogi studenti s celijakijom osjećaju se isključeno i diskriminirano, i to ne samo društveno, već i doslovno, jer osnovna studentska prava, poput pristupa toplom obroku, za njih još uvijek nisu dostupna. U cijeloj Hrvatskoj ne postoji ni jedna studentska menza koja nudi siguran bezglutenski obrok.

"Ne mogu spontano s društvom na ručak. Često se osjećam kao teret"

O tom su problemu, povodom Mjeseca svjesnosti o celijakiji, govorili upravo studenti, oni koji svakodnevno žive s bolešću, na panel-raspravi "Studentska bezglutenska prehrana" održanoj 27. svibnja u Zagrebu. Raspravu je organizirala udruga CeliVita - Život s celijakijom, uz podršku Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i udruge studenata Probion.

"Osjećam se kao da sam stalno na margini", priznaje Lucija, studentica Filozofskog fakulteta. "Ne mogu spontano s društvom na ručak. Često se osjećam kao teret." Iva, studentica fizioterapije, dodaje da mnogo vremena koje bi mogla iskoristiti za učenje ili druženje troši na pripremu hrane.

"Izostanak sigurnog bezglutenskog obroka u menzama je oblik diskriminacije"

Struka potvrđuje da ovakav pristup prehrani nije samo nepraktičan, već i rizičan. "Izostanak sigurnog bezglutenskog obroka u menzama je oblik diskriminacije", istaknula je dr. Tatjana Petričević Vidović, specijalistica školske medicine. "To dovodi do izloženosti glutenu, pogoršanja simptoma, pa čak i težih zdravstvenih posljedica."

Predstavnica Studentskog centra Jasna Tomašić priznala je da je sustav velik i promjene su izazovne, no složila se da bezglutenska ponuda mora postati dio studentske prehrane. Dobar primjer stigao je iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, gdje već postoji kuhinja u kojoj se pripremaju sigurni bezglutenski obroci. "Na početku je bilo puno straha, ali s edukacijom i kontrolnim mjerama sve postaje izvedivo", rekla je Petra Viličnik iz bolničkog odjela za dijetetiku i prehranu.

Iz Ministarstva znanosti najavljena je i izrada novog pravilnika koji bi mogao olakšati uvođenje bezglutenske prehrane u menze. Inicijativu su podržali Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu.