VELIK broj djece koristi umjetnu inteligenciju za školske zadatke i kao emocionalnu podršku, a te su navike povezane s lošim mentalnim zdravljem i suicidalnim mislima. Prema novom istraživanju zaklade JED, koja se bavi zaštitom mentalnog zdravlja, čak 90 posto mladih u dobi od devet do 17 godina koristilo je AI chatbotove.

Većina njih, točnije 58 posto, koristi AI za školu. Gotovo isti postotak, njih 57 posto, navodi da se umjetnoj inteligenciji okreće kada su tužni, pod stresom, usamljeni ili preopterećeni, piše Futurism. 

Anne Maheux, razvojna psihologinja sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu koja nije sudjelovala u istraživanju, izjavila je za Oregon Public Broadcasting kako se čini da donedavno gotovo nitko nije koristio umjetnu inteligenciju. "Danas otprilike isti broj djece koji AI koristi za zadaću, koristi tu tehnologiju i za emocionalnu podršku ili lakše nošenje s problemima", rekla je.

Prijateljstvo i romansa s chatbotom

Ponekad interakcija s umjetnom inteligencijom nadilazi podršku. Više od desetine učenika, njih 12 posto, izjavilo je da AI koristi za prijateljstvo ili druženje. Slične rezultate pokazuju i druga istraživanja. U anketi provedenoj prošle godine, gotovo svaki peti srednjoškolac rekao je da su on ili netko od njegovih prijatelja koristili AI za romantičnu vezu.

Ispreplitanje učenja i emocionalne potpore

Korištenje umjetne inteligencije kao alata za učenje, a ponekad i varanje, isprepliće se s traženjem emocionalne podrške. Tipičan primjer je 15-godišnji Arjun Sharda iz Teksasa. "Toliko sam se bojao da ću pasti jedan od prvih testova iz kemije, onaj o pretvorbama i molovima, pa sam stalno ispitivao ChatGPT: Hoće li sve biti u redu? Hoće li mi prosjek i dalje biti dobar?", ispričao je za OPB.

Rizici oslanjanja na umjetnu inteligenciju

Ako je normalno da se djeca i tinejdžeri oslanjaju na AI za podršku, postavlja se pitanje što to znači za njihovo mentalno zdravlje. U toj osjetljivoj i formativnoj dobi ključno je da dobiju ispravne smjernice i imaju ljude s kojima mogu sigurno razgovarati o osjećajima. Umjetna inteligencija se, međutim, često pokazuje kao loša zamjena za ljudski kontakt.

Ponaša se kao sugovornik koji korisniku samo povlađuje, što može pogoršati ili potvrditi njegove najgore strahove, fenomen koji mnogi stručnjaci nazivaju "AI psihozom". Savjeti koje nudi često su loši ili opasni, a u ekstremnim slučajevima neki su korisnici počinili samoubojstvo nakon dugotrajnih emocionalnih razgovora s chatbotom.

Zabrinjavajuća veza s mentalnim zdravljem

Istraživanje zaklade JED otkrilo je zabrinjavajuće poveznice upravo na tom polju. "Uspjeli smo analizirati kako mladi koriste AI i kako je to povezano s pokazateljima dobrobiti, poviješću suicidalnih misli i pokušaja te lošim mentalnim zdravljem", rekla je za OPB psihologinja Kayla Anderson, potpredsjednica za istraživanje u zakladi.

"Kada mladi koriste AI dok su u emocionalnoj stisci, vjerojatnije je da će prijaviti lošije mentalno stanje, a češće navode i povijest suicidalnih misli i pokušaja", dodala je.

Uzrok ili posljedica?

Anderson je ipak napomenula da nema dovoljno dokaza za utvrđivanje uzročno-posljedične veze. "Na temelju ovih podataka nije jasno pridonosi li korištenje AI-ja lošem mentalnom zdravlju ili se učenici koji su već u problemima češće okreću umjetnoj inteligenciji", pojasnila je.

Maheux se nadovezuje na druga istraživanja i smatra da bi obje tvrdnje mogle biti točne. "Djeca koja se lošije osjećaju traže pomoć od AI-ja", rekla je za OPB. "No, to korištenje umjetne inteligencije može dodatno pogoršati njihove probleme umjesto da im pomogne."

AI chatbotovi na neki način služe kao emocionalni pomoćni kotačići, no problem je što izazivaju toliku ovisnost da ih se korisnici nikada ne žele odreći. Zbog toga ne uspijevaju razviti vještine potrebne za nošenje sa svakodnevnim životnim stresom, što ih ostavlja ranjivima i nepripremljenima.